Drugi stup mora opstati i ojačati, a jedino što u mirovinskoj reformi
treba ozbiljno mijenjati jest prvi stup, kaže Damir Kuštrak,
predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, uoči ovotjedne sjednice
Ekonomskog vijeća koje će raspravljati o dvjema vrućim temama: 2. stupu
i koncesijama na ceste.
Jačati 2. stup!
Vlada je članovima tog vijeća dostavila svoje viđenje mirovinske
reforme i prijedloge što valja učiniti, a Damir Kuštrak na osnovi tog
dokumenta zaključuje da je novac kojim raspolažu obvezni mirovinski
fondovi jedini motiv za otvaranje pitanja funkcioniranja 2. stupa i
prava njegovih korisnika.
HUP će na tu sjednicu također doći s nekoliko prijedloga koji se svode
na doradu postojećih rješenja te poboljšanja koja bi vodila jačanju, a
ne gašenju drugog stupa. Poslodavci se slažu sa sugestijama da bi
vojska, policija i saborski zastupnici trebali biti isključeni iz
drugog stupa jer se njihove mirovine određuju prema posebnim propisima
te ne ovise o uplatama i plaći.
Takav su stav i prenijeli nekim članovima Vlade u dosadašnjim
kontaktima. Država sada za sve privilegirane skupine zaposlenih, a
riječ je o približno 40 tisuća ljudi, plaća 5 posto doprinosa u drugi
stup i taj se novac bilježi kao njihova osobna imovina iako im ono što
je ušteđeno u 2. stupu ne ulazi u obračun mirovine, već se novac nakon
umirovljenja vraća u državni mirovinski fond.
Tisuće povlaštenih
Budući da se povlaštene mirovine određuju prema posebnim propisima, u
osnovi povoljnijim nego za sve ostale u državi, te da sredstva
skupljena u drugom stupu ne utječu na iznos mirovina, Kuštrak kaže da 5
posto doprinosa ne bi trebalo ni prosljeđivati u drugi stup, već ih
odmah treba usmjeriti u državni mirovinski sustav.
Prema podacima sindikata, Hrvatska trenutačno ima oko 17 tisuća
ovlaštenih policijskih službenika na koje se primjenjuje poseban zakon,
oko 18 tisuća djelatnih vojnih osoba, 1500 pravosudnih policajaca te
više stotina političara. Tu su još i ljudi s beneficiranim stažem.
Procijeni li se da zarađuju samo prosječnu plaću, fondovi bi ostali bez
200 milijuna kuna godišnje.
Za toliko bi porasli prihodi državnog mirovinskog osiguranja. Drugi je
prijedlog HUP-a da se građanima koji su bliže 50. godini života, a malo
su uštedjeli u 2. stupu, omogući prelazak na prvi stup, no i tu treba
postaviti limite i rok. Sve izvan toga bilo bi neprihvatljivo.
Mirovinski fondovi tvrde da su se u drugi stup uglavnom prijavili ljudi
s natprosječnim primanjima, bliže četrdesetim godinama.
Ni fondovi nisu protiv promjena mirovinskog sustava, ali one idu za tim
da se pojačaju primanja iz prvog stupa, a prelazak u prvi stup veže se
uz trenutak umirovljenja. Fondovi bi također dali zeleno svjetlo da
ulagačku politiku prilagode dobi članova, pa bi imovinu mlađih više
usmjeravali u dionice, a starijih u državne obveznice.
MIROVINE Potkraj tjedna rasprava o 2. stupu, HUP na strani fondova
