– Znamo da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ne može spriječiti uvoz jeftinih vina, primjerice, iz Makedonije, Španjolske ili Čilea, no Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi više poraditi na poticanju starih, autohtonih sorata vinove loze – kaže poznati zagorski vinar Zvonko Sever iz Klanjca.
Zagorci su u posljednjih nekoliko godina, u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uspjeli uzgojiti nekoliko starinskih sorata grožđa – staru krapinsku belinu koja je pronađena još na brajdi rodne kuće vođe ilirskog pokreta Ljudevita Gaja koju zbog svog potencijala još zovu i zagorskim Casanovom jer je genetski prisutna u čak 70 poznatih svjetskih vina ili pak sokol koji su prije više od 300 godina sadili klanječki franjevci podno Cesargrada, a vino se tada pilo i na zagrebačkom Kaptolu.
– Takva vina trebalo bi brendirati i zaštititi kao prvoklasni turistički proizvod. Budući da sadnja starinskih sorata ne ulazi u kvote koje propisuje EU, Vlada bi trebala osigurati poticaje za sadnju takvih trsova i proizvodnju vina jer te sorte daju manji urod od onih razvikanijih i teže ih je uzgojiti. S tim poticajima, vinogradari bi krenuli s masovnijom sadnjom, pa bi i cijena vina na tržištu mogla biti konkurentnija, kako vinima sadašnjih standardnih sorata koje se sade u Hrvatskoj tako i jeftinijim uvoznim vinima – ističe Sever.
Dodaje da smo se posljednjih godina mogli uvjeriti kako strani turisti dubljeg džepa više nisu željni ni graševine, ni chardonnaya, ni sauvignona, već starih autohtonih vina i tradicijskih jela regija koje posjećuju.
>>Najzastupljeniju sortu, graševinu, veliki vinari malo sade
>>Prošekom smo nazdravili gubitku suvereniteta. E, pa živjeli!
Sve je istina samo nigdje nije navedeno da litra nesmije koštati više od jednog eura.