Znanstvenici koji vjeruju da će tehnologija uglavnom riješiti probleme izazvane klimatskim promjenama rjeđe se osobno uključuju u borbu protiv klimatske krize, pokazalo je istraživanje Londonske škole ekonomije. Među više od 9000 znanstvenika iz 115 zemalja, oni koji vjeruju u takozvani tehnološki optimizam 23 posto rjeđe potpisuju peticije ili sudjeluju u prosvjedima. Također su 18 posto manje skloni velikim promjenama životnih navika, poput smanjenja putovanja zrakoplovom, korištenja automobila ili prelaska na vegansku odnosno vegetarijansku prehranu, piše The Guardian. Autor istraživanja Fabian Dablander upozorava da pretjerano oslanjanje na tehnologiju može potisnuti društvene i gospodarske promjene nužne za suočavanje s klimatskom i prirodnom krizom.
Tehnološka rješenja politički su privlačna jer stvaraju dojam da se problem može riješiti bez promjene načina života i potrošnje.
Ukupno 27 posto ispitanih znanstvenika složilo se s tvrdnjom da će tehnologija uglavnom riješiti posljedice klimatskih promjena, dok se 44 posto s time nije složilo. Klimatolog Kevin Anderson upozorava da vjera u buduća tehnološka rješenja može postati način odgađanja teških odluka. Prema njegovim riječima, znanstveni dokazi za neka od tih obećanja često su slabiji od standarda koje bi znanstvenici inače zahtijevali od tuđih istraživanja.
Otvori KEKS Pay
pa onda eu i hrvatska rade krivo, sve te subvencije građanima i firmama sa ograničenjem cijena goriva, davanjem novca za nabavu plina kako bi građani i gospodarstvo manje plaćali distributerima, sve je to pogrešno, ne šalje se jedina ispravna poruka, da energiju treba štedjeti i ne se razbacivati njome. ako meni netko pomogne plaćati račune za struju i plin, kako da ja počnem manje trošiti?! čak me to tjera da povećam potrošnju. klimatske promjene su vječne, a te grafove kojima nas plaše radi ekipa koja je matematički slaba, statistički nepismena, uzima dio podataka koji joj idu u prilog tezama koje zagovara, a to je da je čovjek kriv, i fosilna goriva, ali svjesno umanjuje i zanemaruje učinak drugih čimbenika koji djeluju na klimu. povećanje co2 statistički je nakon evidentnog povećanja prosječnih temperatura, a ne kako nas uvjeravaju prije. tu imamo tehnički problem datiranja starosti, točnost na bazi izotopa ugljika je između 0.5% i 5%, znači na 5000 godina je to i 250 godina, pa je vrlo bitno što je bilo prije. nije isto ako se počelo dimiti prije 500 godina, a vrućine su počele 200 godina kasnije, ili su vrućine počele prije 700 godina, pa tek onda se počelo dimiti. ako razmete..