Novi predsjednik Sabora Željko Reiner (HDZ) jedan od prvih većih intervju dao je Soundset radiju. Govorio je o tome kojim smjerom želi da se Sabor razvija, što se očekuje od novog mandatara Oreškovića, stanju u zdravstvu, ali i mogućnosti glasanja na izborima. Osobno se zalaže za dopisno, elektroničko glasanje.
Je li Hrvatska vašim odlaskom u Sabor izgubila poznatog stručnjaka u domaćim, ali i svjetskim okvirima?
Nadam se da nije, nadam se da ću ostati barem djelomično na fakultetu i da ću naći mogućnost vidjeti svoje pacijente, naravno ne u istom opsegu kao i prije.
Zbog čega liječnici tako rado idu u politiku?
Teško mi je to objasniti, pogotovo zašto je to tako danas. Mogao bih reći zašto je moja generacija otišla u politiku, kolege Hebrang, Granić, Kostović. Mi smo vezani uz rat. Bili smo dragovoljci i tako smo ušli u politiku. Kroz rat se ta generacija uključila u politiku. Zašto mlađa generacija ljudi idu u politiku, teško mi je reći. Možda je dio odgovora u tome što je liječnički poziv vrlo zahtjevan, a sve manje cijenjen. Kad se sjetimo koliko su liječnici bili cijenjeni prije nekoliko desetaka godina, to je neusporedivo s današnjicom.
Svi su pali u tome – svećenik, učitelj i liječnik
Bojim se da smo mi u društvu neke vrijednosti poremetili. I zadaća nam je da neke vrijednosti vratimo jer su se nametnule neke druge vrijednosti koje mi se ne čine ispravnim. Previše toga okrenuto je komercijalnom, novcu, a premalo je ostalo izvornog, potrebe da se pomogne čovjeku, koja danas čak zvuči patetično.
Puno se govori o saborskim zastupnicima kao predstavnicima elita s brojnim povlasticama. Kako potaknuti zastupnike da odgovornije rade svoje posao, redovnije dolaze na sjednice...?
Svjestan sam da je slika o zastupnicima loša, čak i lošija nego što zaslužuju ili podjednako loša kao slika dosadašnje vlade. To je povezano. Bivša vlada učinila je Sabor svojom perifernom ispostavom i svela ga na puke dizače ruku petkom kad se glasuje za bilo koji prijedlog, bez obzira na to bio on dobar ili loš. Čak i kad smo mi kao oporba ukazivali na poneke pogreške koje nisu uvijek bile političke, nego nomotehničke pogreške pa čak i lapsuzi, nikad se naše primjedbe nisu prihvaćale, nego su svi članovi vladajuće koalicije, sada oporbe, dizali ruke za to. A onda bi, uvidjevši da je ono što smo sugerirali točno, za nekoliko mjeseci taj isti zakon došao, ali sada kao prijedlog Vlade s istim izmjenama koje smo mi predlagali i koje smo naveli. To je bilo nepotrebno i stvaralo je nepovjerenje prema Saboru, ali ne samo prema Saboru nego je stvaralo i pravnu nesigurnost. A to je prilično pogibeljno jer se odnosi samo na zakone koje se odnose na gospodarstvo, financije... tko će onda ulagati u državu ako je tako vodite?
Hoćete li vi takvu praksu promijeniti?
Apsolutno.
Hoćete li vi prihvaćati prijedloge oporbe?
Apsolutno da hoćemo. Svaki dobar i kvalitetan prijedlog treba ugraditi u dokumente i ne vidim niti jedan razlog zašto se to ne bi činilo. Pozvao sam oporbu da konstruktivno sudjeluje u radu za narod. Moramo razvijati demokraciju.
Kako planirate disciplinirati zastupnike da dolaze u Sabor, bilo je zastupnika koji su došli svega dva puta na sjednice u cijelom četverogodišnjem mandatu?
Uvjeren sam da se negativnom stimulacijom ništa ne postiže, nego samo pozitivnom i pozitivnim primjerima. Ali vratimo se na pitanje demokracije koja se mora temeljiti na kulturi dijaloga, pluralizmu, toleranciji i uvažavanju. Uvijek sam vjerovao u to da treba postupati po onome što se pripisuje Voltaireu: "Ja se ne slažem s vama, ali ću do zadnjeg daha braniti vaše pravo da o tome govorite." To je bit demokracije i takav duh moramo stvoriti u Saboru.
Slažete li se s prijedlogom da treba smanjiti plaće zastupnicima?
O tome možemo diskutirati i to je jedan od prijedloga. Puno je važnije kako taj Sabor radi, radi li dobro ili ne, ima li ugled u narodu, vjeruje li mu narod ili ne. U načelu vjerujem da bi političke elite, ali i druge elite, trebale dijeliti sudbinu svog naroda. Što znači da ako je narodu loše, valjda bi i elite morale malo smanjiti svoje prihode, što im ne bi teško palo, pogotovo nekima da pokažu solidarnost. Bojim se da će se dogoditi da će se nekim političkim elitama smanjiti prihodi, a onim drugima koji puno više utječu na život ljudi neće se smanjiti plaće jer za to ne postoje mehanizmi da ih se na to natjera ili stimulira.
Kako ćete promijeniti to što ste spomenuli da je Sabor u prošlom sazivu bio samo mjesto gdje su se petkom dizale ruke za potvrdu zakona koje je predložila Vlada, što ćete učiniti da Sabor postane važno mjesto i da se ondje raspravlja o važnim zakonima?
Pa jedan od načina je vratiti način rada koji je postojao 1990-ih godina kada su se zakoni i svi ostali dokumenti raspravljali na odborima. Sabor ima 28 odbora koji se bave različitim područjima, u kojima su saborski zastupnici, ali i vanjski članovi iz tih struka. Nekoć se upravo na tim odborima obavio najveći dio posla, ondje su se brusila mišljenja, suprotstavljali argumenti i pokušalo doći do najbolje verzije. Tada su novinari pratili te odbore. Sjećam se, dok sam bio zamjenik pa i ministar zdravstva, da su na odborima bile i kamere i novinari, i te kako su to pratili. U ove zadnje četiri godine, nisam vidio nikoga osim na škakljivim temama vezano uz tajne službe. Sve se zbivalo na plenarnim sjednicama, a tome nisu krivi novinari, nego zastupnici jer je cilj bio da do izražaja dođu metafore, gegovi, i novinari su to vrlo rado prihvatili i emitirali.
Izbor sudaca Ustavnog suda jedno je od prvih pokazatelja je li moguć konsenzus dvaju blokova: je li on moguć i hoćemo li i dalje imati krovnu instituciju čuvara ljudskih prava?
Vjerujem da ćemo postići konsenzus, dosad je bilo tako i vjerujem da će i dalje biti. Vjerujem da je oporba za to spremna i mi smo spremni. Ne vidim razloga zašto tako ne bi bilo i sada.
Kao predsjednik Sabora ujedno ste i krovno tijelo pravobranitelja i pravobraniteljica. Kako vidite to tijelo? Jeste li možda za jednu snažnu pravobraniteljsku instituciju?
Pa meni je teško govoriti oko organizacije pravobraniteljstva jer je to institucija u okviru Sabora i ima određene ingerencije, ali oni imaju samostalnost. Tu se Sabor nema potrebe pretjerano petljati.
Domoljubna koalicija ima 59 zastupnika, može računati na Mostovih 15, dva Bandićeva i dvoje manjinaca, Mirka Raškovića i Eminu Lekaj Prljaskaj. Ukupno 78 ruku. To je vrlo tanka većina. Kako očekujete da će se donositi odluke, svi najavljuju velike reforme za što će ponekad biti potrebna i dvotrećinska većina?
Mislim da je potrebno vratiti kulturu i duh dijaloga u Sabor gdje su izabrani predstavnici duboko svjesni svoje odgovornosti prema građanima koji su ih izabrali i da ćemo svi trajno zalagati za njihovu budućnost. I da ćemo uskladiti razlike među zastupnicima koje postoje. To ne smije ostati slogan, nego mi u Saboru to moramo graditi, dogovarati se, razgovarati i tražiti rješenja te uspostaviti povjerenje kako bismo zajedno pokušali ostvariti najbolje za hrvatske građane.
Svi od nove vlade očekuju velike reforme. Kako u pravosuđu, upravi, zdravstvu... Na koji će se način donositi strateške odluke? Primjerice, gospodin Orešković bi privatizirao zdravstvo, Božo Petrov se tome usprotivi, a vaš šef Karamarko je suzdržan. Čija će biti zadnja?
Teško mi je raspravljati o tome kakva će biti Vlada koja se još nije ni počela sastavljati, previše je tu hipotetskog da bih se usudio o tome govoriti. Nadam se, i vjerujem, a mogu samo reći da će suradnja između Sabora i Vlade biti dobra i konstruktivna jer znam ljude koji će biti u Vladi, za koje se sad zna da žele strukturne reforme koje su nužne. Ako ih ne počnemo provoditi već od sljedeće godine, bojim se da će Hrvatska otići u još lošiji položaj nego što jest. Mi smo prema mnogim pokazateljima druga ili treća najlošija država u EU.
Spomenuli ste da znate neke članove buduće vlade. Hoće li Most dobiti šest-sedam ministarstava kao što mu je nudila koalicija Hrvatska raste. Po kojem principu će Most i Domoljubna koalicija dijeliti resore u vladi?
Ponovno moram odgovoriti da ja ne sudjelujem u kreiranju Vlade i kao predsjednik Sabora imam sasvim dosta posla.
Sudjelovali ste u pregovorima s Mostom. Što će biti sa zdravstvom? Kako će se rješavati problemi u zdravstvu, hoće li se ono privatizirati?
Pa ponovno ne bih htio govoriti o nečemu čime će se baviti netko drugi i on ili ona će imati određene stavove koje će usuglašavati. Hrvatsko zdravstvo je u ozbiljnim problemima koji se stalno prikrivaju i neprestano se serviraju podaci kako je financijski stabilizirano, kako je sanirano i tako dalje. To nije istina. Naše zdravstvo je prosječno na vrlo visokoj razini, ali to nije praćeno dovoljnim financiranjem. I ta razlika između financijskih mogućnosti i onoga što zdravstvo pruža građanima, što mi liječnici očekujemo, što pacijenti očekuju pa čak i razine opremljenosti ustanova je glavni problem našeg zdravstva. Svakog mjeseca nedostaje između 300 i 400 milijuna kuna da bi se isfinanciralo sve ono što se pruža građanima. Kako riješiti taj problem koji nije nastao danas i nije se stvorio prije mjesec dana i proteže se dosta dugo? Bivša vlada potrošila je 7 milijardi kuna tvrdeći da je sanirala zdravstvo. A učinila je to da je oduzela ustanove županijama i da je Vlada postavila po političkom kriteriju sanacijske upravitelje i sanacijska vijeća koja su kao sve to trebali dovesti u red. Znamo iz pokazatelja da to jednostavno nije točno, znamo i da se pokazatelji mogu frizirati. Ali kad pogledate koliko duguju bolnice, ta ista Vlada donijela je zakon da bolnice u roku od 60 dana moraju platiti dobavljačima, a situacija je takva da u najboljem slučajevima duguju 300 dana, a u najgorem i tisuću dana.
Stručnjaci novoj vladi ne predviđaju dugi vijek jer mora provesti velike reforme, a teško je reći i hoće li postojati politička potpora premijeru Oreškoviću. Hoće li Most i HDZ dati podršku?
Uvjeren sam da će mandatar, budući premijer, imati tu podršku jer je ima i sada. Mi moramo nakon godina beznađa hrvatskim građanima vratiti nadu, optimizam, ponos. To je naša obveza i zato moramo provesti reforme. Ljudi su na to spremni. Moramo se stisnuti na neko vrijeme ako im se jamči da nakon tunela postoji svjetlo.
Hoće li nova vlada u ove četiri godine preživjeti u tunelu i doći do svjetla?
Ne vidim razloga zašto ne, bit će to jedna energična vlada, sposobna vlada. Uvjeren sam da će ljudi biti zadovoljni što se na neko vrijeme moraju stisnuti, ali će nakon izvjesnog vremena, početi bolje živjeti.
Kako komentirate poziv Ive Baldasara vodstvu SDP-a da da ostavku zbog poraza na izborima?
Nikad nisam volio komentirati stanje u drugim strankama, bila riječ o dobrim ili lošim stvarima. I ostao bih pri tome.
Bi li za HDZ bilo bolje da netko drugi dođe na vlast umjesto Milanovića u konkurentskoj stranci?
HDZ se i prije, a i u ovom času bavi projektima i programima kako poboljšati život hrvatskih građana. Apsolutno se ne bavimo međusobnim odnosima unutar drugih stranaka, a kamoli osobnošću Zorana Milanovića.
A bi li vodstvo HDZ-a podnijelo ostavke da niste uspjeli formirati vlast?
Ali mi jesmo u tome uspjeli, prema tome mi imamo vlast i mi ćemo vlast provoditi puno uspješnije nego neuspješna bivša vlada. Tako da građani konačno izađu iz ove katastrofalne situacije u kojoj se nalaze.
Okrenut ćemo se malo prema susjednoj državi Bosni i Hercegovini. Vaš koalicijski partner Most najavio je mogućnost ukidanja glasovanja dijaspore na izborima, a s druge strane imamo mandatara koji dolazi iz Kanade. Kakav je vaš stav prema tome?
Ne znam da je Most najavio ukidanje glasovanja dijaspore. Mi smo se uvijek zalagali da su Hrvati jedan korpus, naročito u Bosni i Hercegovini i da svi imaju glasačko pravo i da ga pod jednakim uvjetima moraju moći ostvariti. Bivša vlada je napravila neke vrlo ružne poteze, sjećate se izmjene Ustava koja je bila iznuđena da bi se dobilo placet od tadašnje oporbe za ulazak u EU. Moje mišljenje je da je to bilo loše. I da su birači izvan Hrvatske bili zakinuti, ne samo u BiH nego i u Vojvodini, Crnoj Gori, po cijelom svijetu... Oni imaju biračko pravo, a ako ih dovedete u situaciju da moraju prijeći stotine i tisuće kilometara da bi se najprije prijavili u diplomatsko predstavništvo, a onda drugi put da glasuju, onda ste uskratili to pravu nizu ljudi. Ja osobno se silno zalažem za dopisno, odnosno elektroničko glasovanje. Da se omogući svima.
Kako će Hrvatska pomoći BiH na putu u EU?
Hrvatska ima vitalni interes da BiH se što prije približi EU i da jednoga dana postane članica. Naši interesi su višestruki, oni se ne svode samo na skrb o narodu u BiH nego i na interesu jer je to susjedna zemlja s kojom imamo najveću granicu bude u miru, stabilna, ima stabilnu vlast, da ljudi budu zadovoljni, da bude prosperitetna..
Bakir Izetbegović je komentirao novog mandatara Tihomira Oreškovića riječima da od privrednika očekuje da rješava privredne probleme i ne stvara političke.
Ne znam kako bih to interpretirao, od gospodarstvenika se općenito očekuje da se bavi gospodarstvom, no ako je on premijer, onda se bavi politikom. Ja sam liječnik i sveučilišni profesor, a ako sam predsjednik Sabora, onda se moram baviti i Saborom. Te se stvari ne mogu odvojiti, pogotovo kad govorimo o mandataru. A ključni interes Hrvatske je da BiH bude stabilna i da sva tri naroda imaju jednaka prava, jednake pozicije i to je nešto za što se zalažemo.
Kakva je suradnja HDZ BIH i hrvatskog HDZ-a?
Odlična.
>> Reiner: Vratit ću pokroviteljstvo Sabora nad Bleiburgom
>> 'Stjepan Radić je u govorima Sabor nazivao isključivo Hrvatski državni sabor'
>> Goran Beus Richembergh: Neki su zastupnici već požalili što su glasali za Reinera
Sad je šansa izmijeniti izborni zakon: nema koalicija prije izbora, a poslije mogu koalirati stranke koje su prešle izborni prag. U tom slučaju nam se ne bi dogodilo da stranka koja je dobila 2% glasova ima 4 ministra!!! Npr. HNS: Pusić, Vrdoljak, Mrak - Taritaš i Zlatar Violić!!!