Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 184
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Najnovije istraživanje

Zastrašujući podaci: Oceani i mora odlagališta su plastičnog otpada koji nas polako i sustavno truje

Foto: unsplash
1/7
10.04.2024.
u 08:08

Znanstvenici predviđaju da će se uporaba plastike do 2040. godine udvostručiti, što će sigurno povećati i količine otpada: samo u Sredozemlju godišnje bismo mogli imati 500.000 tona plastičnog otpada umjesto sadašnjih 229.000 ton

Život bez plastike u raznim oblicima ljudskoj je civilizaciji postao nezamisliv. Korištenje plastike u svim sferama života umnogostručilo se zadnjih desetljeća, no nismo istom brzinom osmislili i način kako zbrinuti silne tone plastičnog otpada koji ostavljamo iza sebe i koji nam je počeo uništavati okoliš, ekosustav i zdravlje. Studije brojnih znanstvenika diljem svijeta već godinama upozoravaju na to da se plastični otpad zastrašujućom brzinom gomila posvuda, od ilegalnih odlagališta otpada na kopnu do tone i tona plastike koja pluta rijekama i morima, a zadnja je studija pokazala i da smo dno svjetskih mora zatrpali plastikom.

Ocean je odlagalište otpada

Nedavno objavljeno istraživanje kanadskih i australskih znanstvenika koji su podvodnim vozilima na daljinsko upravljanje istražili morsko dno dalo je zastrašujuće rezultate – između 3 i 11 milijuna tona plastičnog otpada nakupilo se na dnu svjetskih oceana!

Denise Hardesty iz australske znanstvene agencije Csiro koja je, u suradnji sa sveučilištem u Torontu, provodila istraživanje objasnila je da su podvodnim vozilima uspjeli približno kvantificirati plastični otpad koji završava na morskom dnu i odrediti mjesta na kojima se nakuplja prije nego što se raspada u manje dijelove i miješa sa sedimentom. U istraživanju su se bavili većim predmetima poput mreža, čaša i plastičnih vrećica.

VEZANI ČLANCI: 

– Znamo da milijuni tona plastičnog otpada ulaze u naše oceane svake godine, no ono što nismo znali jest koliko tog onečišćenja završi na oceanskom dnu – rekla je Hardesty, jedna od autorica izvješća. S obzirom na to da se očekuje udvostručenje korištenja plastike do 2040., za zaštitu morskih ekosustava i životinjskog svijeta ključno je razumjeti kako i gdje se otpad premješta u oceanu. – Onečišćenje plastikom na morskom dnu moglo bi biti 100 puta veće od količine plastike koja pluta na površini – rekla je Alice Zhu, doktorandica na sveučilištu u Torontu koja je predvodila istraživanje. Znanstvenici su zaključili da je dno oceana postalo dugoročno odlagalište za veći dio plastičnog otpada.

– To je dodatno pogoršano krajnje sporim stopama razgradnje plastike u hladnim okolišima kojima nedostaje kisika i ultraljubičastog zračenja. Osim toga, prema rezultatima, otprilike polovina, 46 posto, procijenjene plastične mase nalazi se iznad 200 metara dubine, a ostatak se proteže sve do 11.000 metara dubine – stoji u znanstvenoj analizi.

Koliko je plastični otpad u okolišu štetan i za ljudsko zdravlje, dokazala je nedavno i studija Medicinskog fakulteta u Beču koja je dokazala da mikroplastika i nanoplastika iz polistirola, vrste umjetnog materijala koja se koristi u pakiranju namirnica, dospijeva i u ljudski mozak probijajući krvno-moždanu barijeru zbog konzumacije njime kontaminiranih namirnica. Istraživanjem su dokazali da se taj proces događa čak dva sata nakon konzumacije.

VIDEO: Ogromni valovi u Velikoj Britaniji, pogledajte snimke

Osvijestimo li koliko kao pojedinci dnevno plastičnog otpada bacimo u posebne žute kante, a koliko plastike imamo samo u svom domu, bit će nam jasniji i podatak da se godišnje u svijetu proizvede 460 milijuna tona plastike te da se taj broj u deset godina udvostručio i ne pokazuje trend smanjivanja. Dapače, stručnjaci predviđaju da bi ovim tempom globalna proizvodnja plastike do 2060. mogla dosegnuti 1.231 milijun tona plastike. Rast će i količina plastičnog otpada koju ostavljamo da nas truje.

Kanalizacije gradova

Izvješće International Union for Conservation of Nature (IUCN) iz 2020. godine kaže da u Sredozemno more svake godine stiže oko 229.000 tona plastike, što je ekvivalent više od 500 brodskih kontejnera svaki dan. Glavni je uzrok neadekvatno zbrinjavanje otpada, a ako se problem ne riješi, IUCN predviđa da će se te količine do 2040. udvostručiti na oko 500.000 tona.

Marinski biolog s PMF-a u Zagrebu dr. sc. Petar Kružić u jednom je razgovoru rekao da su primarni problem unosa mikroplastike u Jadransko more kanalizacije većih gradova i mjesta te rijeke jadranskog slijeva poput Zrmanje, Krke, Cetine i Neretve. Dodao je i da dobar dio otpada u Jadranu čine i ostavljeni ribolovni alati, kojih je mnogo duž cijele istočne obale Jadrana. Najveći su nam problem legalna i ilegalna odlagališta otpada uz veće rijeke, poput onih iz Albanije jer s velikim kišama i poplavama otpad završava u rijekama i poslije u moru.

VIDEO: Kakvo nas vrijeme očekuje na dan izbora? Vakula: 'Modeli upućuju na veliki pad temprature zraka, postoji mogućnost snijega'

Otpad u Jadran stiže od oko četiri milijuna ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tijekom turističke sezone poveća gotovo šest puta, upozorio je nedavno međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin. Dr. sc. Pero Tutman, znanstveni savjetnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, kazao je da je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana zamjetna već dulje vrijeme, no ističe da su unatoč tome naše spoznaje o količini, rasprostranjenosti i sastavu još uvijek nedovoljne za donošenje sustavnih zaključaka o izvorima i trendovima. Iako primjenjujemo model praćenja svih elemenata morskog otpada u Jadranu, i dalje je puno nepoznanica, a čišćenje Jadrana od otpada zasad je mahom u rukama ekoloških udruga i ronilaca, no podaci o njihovu radu nisu sustavno praćeni.

FOTO Kako je mala slovenska općina prirodu iskoristila kao mamac za turist

1/9

 

Komentara 1

HO
homofobic
11:11 10.04.2024.

Mogli bismo ovo, mogli bismo ono, mogli bi biti pametni kada bi imali vise razuma nego sminke na licu ili silikona u grudima! Ako nas plastike ne truju kada nam iz plasticnih kontejnera daju transfuziju krvi, kada iz plastike hrane bebice, kada nam je sva preradena hrana pakirana i servirana u plastikama! Uostalom oni pravi znanstvenici su nas davno uvjerili da su plastike inertne na sve ljudima poznate otopine te se ne mogu rastapati i trovati okolinu!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije