Viši savjetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje Žarko Bošnjak osam je godina radio na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), odnosno izradi standarda zanimanja koji su usklađeni s europskima.
Bošnjak je bio i dio tima koji je radio kurikularnu reformu koja je postojanje kvalifikacijskih standarda potpuno ignorirala. A to nije dobro, upozorava Bošnjak, jer će zbog toga svjedodžbe i diplome naših ljudi na europskom tržištu rada i dalje biti neusporedive sa svjedodžbama Francuza, Nizozemaca, Belgijanaca.
Nakon osam godina rada dokumenti za usklađivanje našeg obrazovanja s europskim standardima su napravljeni. Preostalo je da Agencija za odgoj i obrazovanje na temelju njih izradi nove programe i kurikulume, no oni su već napravljeni u sklopu reforme koju vodi dr. Jokić.
– Na žalost, Agencija službeno nije radila na njima, ali radilo je pedesetak viših savjetnika iz Agencije koji su bili ključni stručni pogon u kurikularnoj reformi.
Što mislite o kurikularnoj reformi? Je li ona usklađena s HKO-om?
– Nije usklađena s HKO-om i to je zapravo moja najveća zamjerka reformi. To nije dobro.
Popravljanje će biti teško
U kojim dijelovima nije usklađena? Jesu li problem ishodi učenja, znanja i vještine koje će učenici steći ili je možda problem način na koji će do toga doći?
– Ključni je problem metodologija kreiranja odgojno-obrazovnih ishoda, dakle onog čime bi učenici trebali vladati nakon određene razine obrazovanja.
Što to konkretno znači?
– Evo jedan jednostavan primjer. U kurikularnoj smo reformi imali 32 stručne radne skupine koje su radile kurikulume. Ali pojednostavimo pa recimo da je svaka stručna radna skupina trebala zamijesiti i ispeći po jedan kruh različitih veličina. Imali smo dovoljnu količinu brašna, kvasac, sol, vodu... Ali metodologija koju smo dobili od ekspertne radne skupine nije točno rekla koliko treba soli, koliko kvasca, koliko vode i kako treba i koliko dugo peći.... Na kraju će ta trideset dva “kruha” biti potpuno različita, neki će biti neslani, drugi preslani, neki beskvasni, nepečeni ili prepečeni. Samo će neki biti dobri i moći će se staviti na stol. Ne govorim na pamet jer sam ih sve vidio i pročitao.
Je li moguće reformu reformirati da bude upotrebljiva?
– Prvo i osnovno, reformu treba vratiti u institucije. Dakle, MZOS treba donositi odluke, a agencije to trebaju odraditi. Ono što pripada Agenciji za odgoj i obrazovanje, a razgovarao sam s mnogim višim savjetnicima i ravnateljicom, mi možemo popraviti. Popravljanje će biti vrlo teško zato što će se svi sadržaji morati složiti prema drugoj metodologiji kako bi bili prihvatljivi učenicima.
Dr. Jokić ističe da su reformu radili stručnjaci. Vi tvrdite da se tu stručnost poskliznula?
– Reformu su radili stručnjaci za svoj predmet, za svoj sadržaj, ali reformu nisu radili stručnjaci za metodologiju. Osobno sam voditelju Cjelovite kurikularne reforme dr. Jokiću u travnju 2015. predložio da svaka stručna radna skupina, uz stručnog voditelja, ima i voditelja metodologije. Nije me poslušao.
Učitelji će više pisati
Vi tvrdite da bi Agencija i stručnjaci unutar sustava mogli popraviti ponuđenu reformu?
– Siguran sam da bi.
Koliko bi vam vremena trebalo za to?
– Teško je reći. Ovisi i bi li se s pilot-projektom išlo iduće školske godine.
Ako ova kurikularna reforma ne doživi promjene koje predlažete, kakve će posljedice biti?
– Imat ćemo katastrofalne posljedice. Gimnazijalac, primjerice, neće imati svjedodžbu koja će se prepoznavati u Europi. Nije obuhvatila strukovno obrazovanje, a u nastavi će se dogoditi kaos. Učitelji i nastavnici morat će više pisati i bit će više administriranja.
>> Boris Jokić: Ostane li reforma na razini dokumenta, treba je odmah prekinuti
>> Šustar: Donijet ćemo strategiju i novi cjeloviti zakon o sportu
Jokićeva (ili bolje rečeno: Jovanovićeva) "kurikularna reforma" je katastrofalna. Ovo o čemu govori Bošnjak važna je zamjerka, ali najgore je što je ona samo jedna u dugom nizu isto tako teških zamjerki ovom programu.