Otkrili su da ta oprema nije dovoljno razvijena da bi u prostranstvima Crvenog planeta prepoznala tragove života. Jednostavno, znanstvenici su uzeli uzorke iz Atacame koja nije tako negostoljubiva kao Mars, ali nije ni puno dalje te su laboratorijski uspjeli prepoznati tragove života. Međutim, instrumenti s rovera na istim uzorcima nisu prepoznali tragove života.
To znači da je to što na Marsu nisu pronađeni tragovi života prije rezultat nedovoljno preciznih instrumenata nego toga da u pregledavanim uzorcima nije bilo ničega. Zato je bitno te uzorke dopremiti na Zemlju i temeljito ih laboratorijski istražiti. Poznato je da ni jedna od dosadašnjih misija, Viking, Pathfinder, Spirit i Opportunity, a onda Perseverance i Curiosity, nije pronašla nikakav trag života, prošlog ili sadašnjeg. Studija čileanskih znanstvenika objavljena u Nature Communications opisuje kako su napravili istraživanje u području Crvenog kamena Atacame gdje je nekada postojala riječna delta. Prije 100 milijuna godina, točnije.
Za sve je kriva oprema? Nove spoznaje o tragovima života na Marsu
Potraga za životom u svemiru, poglavito u našoj galaksiji, uvijek je najzanimljiviji dio znanosti. To je i zato što je život, kojega bi statistički moralo negdje biti, do sada ostao izvan dometa čovjeku. Jedna nova studija otkriva i zašto je možda tako. Znanstvenici s Neovisnog sveučilišta u Čileu isprobali su sofisticirane instrumente kakvi se koriste na NASA-inim roverima Curiosity i Perseverance kojima se istražuje Mars u pustinji Atacami.
Komentara 1
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Uzorci za koje postoji i minimalna mogućnost da sadrže nekakav oblik života, ne bi se smjeli dopremati na Zemlju nego bi se trebali ispitati na ISS. Neka je takav uzorak stvarno kontaminiran nekim agresivnim mikroorganizmom i neka se dogodi akcident pa nekako izađe iz labosa, imat ćemo materijala za snimati horore dok postojimo.