Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 69
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ugledni stručni časopis Global Arbitration Review

Za izlazak iz arbitraže Hrvatska se može pozvati na presedan V. Britanije i S. Arabije

06.02.2013., Otocec, Slovenija - Sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Vesne Pusic i Karla Erjavca u hotelu Grad Otocec u Sloveniji. Tema sastanka su otvorena pitanja izmedju Hrvatske i Slovenije. Vesna Pusic i Karl Erjavec.  Photo: Zel
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
1/4
22.08.2015.
u 12:40

Arbitražno vijeće zasad nadomješta arbitre koji su istupili nakon ekskluzive Večernjeg lista

Hrvatska u pravnom putu za izlazak iz arbitražnog sporazuma i arbitražnog postupka u razgraničenju sa Slovenijom na raspolaganju ima vrlo važan presedan – arbitražu između Velike Britanije i Saudijske Arabije o teritoriju oaze Buraimi.

Arbitraža je brzinski počela i još se brže raspala kad je utvrđeno da je jedna strana – Saudijska Arabija – podmićivala i utjecala na sud. Na taj primjer upozorava i Alison Ross, urednica uglednog stručnog časopisa o arbitraži Global Arbitration Review, koja je većinu broja posvetila, kako kaže, "otrovnim vodama", odnosno slučaju spora i skandala između Hrvatske i Slovenije. Kroz kronologiju te analizu problematike "neovisnih arbitara" i utjecaj "slučaja Pirangate" na međunarodno pravo i budućnost arbitraža, Ross kroz cijeli prikaz spominje i citira Večernji list, kao izvor koji je prvi objavio da su u slučaju arbitraže prekršena pravila i detaljno se bavio tom tematikom.

Podmićivali i utjecali

Presedan na koji bi se Hrvatska mogla pozvati u svom slučaju seže u tridesete godine 20. stoljeća kad je Britanija, u ime Omana, pregovarala o granicama sa Saudijskom Arabijom. Crte razgraničenja su dogovorene, za Saudijsku Arabiju postojalo je nekoliko spornih točaka, među njima i oaza Buraimi, područje sa osam sela i 25 tisuća ljudi. Situacija se zaoštrila kad je S. Arabija 1953. zauzela to područje, za koje se pretpostavljalo da je bogato naftom. Oman ju je želio protjerati vojnom akcijom, ali ga je britanska vlada uvjerila da ide na arbitražu. Arbitražnim vijećem sastavljenim 1954. u Ženevi predsjedao je Belgijac Charles De Visscher, a arbitri su bili Britanac Reader Bullard, šeik Yusuh Yasij iz Saudijske Arabije, E. de Digiho iz Kube te Pakistanac Mahmoud Hassan. No ubrzo je otkriveno da S. Arabija podmićuje ne samo plemenske vođe kako bi se izjasnili za njezinu stranu, već i da aktivno utječe na sudsko vijeće. Prvi je, logično, iz vijeća istupio Britanac Sir Reader Bullard, potom i Kubanac Digiho te predsjednik vijeća De Visscher. Vijeće više nije ponovno sastavljeno.

Krnje arbitražno vijeće u slučaju Slovenije i Hrvatske zasad nadomješta arbitre koji su istupili. Iako je prvi slovenski arbitar Jernej Sekolec dao ostavku nakon što je Večernji list objavio transkripte, pa onda i snimku nedopuštenog i neetičkog dogovaranja sa slovenskom zastupnicom na sudu Simonom Drenik, Arbitražni sud ni jednom riječju ne dovodi u pitanje odgovornost suca i suda. No u posljednjem odgovoru iz Haaga može se primijetiti da prvi put spominje – iako ne elaborira – da će razgovarati o "razlozima koji su Hrvatsku nagnali na taj postupak" te analizirati posljedice koje ti postupci imaju na postupak koji je u tijeku.

Pristranost arbitara

Slučaj Sekolec mora imati posljedice na međunarodne arbitraže, smatra A. Ross. Na pristranost nacionalnih arbitara upozorio je vodeći britanski arbitar Veeder 2013., analizirajući arbitražu između SAD-a i Velike Britanije 1872., oko toga da je Velika Britanija kršila princip neutralnosti u Američkom građanskom ratu, potpomogavši Konfederaciju, kad su "nacionalni" arbitri dobrano surađivali s matičnim državama. Veeder je istaknuo kako taj slučaj nije tek crtica iz povijesti, već pokazatelj što je moguće u slučajevima s političkom pozadinom.

"Slučaj Sekolec dobrano raspršuje mit da su arbitri koje je imenovala stranka u procesu neutralni, posebice u iznimno politiziranim slučajevima. Nadalje, pokazao je koliko daleko arbitri mogu ići da bi utjecali na postupak te treba ozbiljno razmisliti o praksi da stranke u procesu imenuju arbitre", zaključuje Alison Ross.

>>Predsjednik Arbitražnog suda sam će imenovati i 'slovenskog' i hrvatskog arbitra

>>Borut Pahor: Hrvatska odluka o izlasku iz arbitraže bila je pretjerana

Komentara 72

NA
navijeke
12:55 22.08.2015.

Zaljev ostaje gdje je i bio i mogu ga pomaknuti samo veliki tektonski poremećaji. No slovenski snovi o otimanju hrvatskog teritorija otišli su popraćeni zvukom vodokotlića.

Avatar komentatorx
komentatorx
13:10 22.08.2015.

Ovoliko inzistiranje Slovenije na nastavku arbitraže, pošto su uhvaćeni do grla u pekmezu, meni samo govori da su dobili od sudaca čvrste garancije da će presuda ići njima u korist. To naravno znači i da su suci debelo podmazani - pekmezom.

DU
Deleted user
13:25 22.08.2015.

Još daleke 2007. je Rupel, u nekoj od svojih whiskey omaglica, istrkeljao na nekom diplomatskom party u Ljubljani što će se zbiti: Arbitre bormo najedli, napili in €€€€€€, šele potem bodo Hrvati ugotovili kje bo potekala meja. Ukratko, pravilo navigacije jest kartu čitaj, seljaka pitaja - a pravilo kod arbitraže jest in whisky veritas Rupel. Na njihovu žalost, skroz su se opustili i ta njihova pravnica Simona samo što nije kačila na Facebook profil što su se sve izdgovarali na "zunanjem" ministarstvu. Erjavec se hvalisao uokolo kao pravi trkeljavac iz stranke "sive pantere", kako tepaju tamo umirovljeničkoj stranci. Bolek & Lolek epizoda - ne ozbiljan poduhvat...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije