Do Trumpa je bilo jedno, a kako će biti s Trumpom, svijet tek čeka vidjeti. U iščekivanju je i industrija putovanja, koja ne može ostati po strani od potresa na globalnoj trgovinsko-gospodarskoj sceni, pa se tako i nad sezonom u Hrvatskoj nadvijaju upitnici. Hoće li Amerikanci, kojih je samo lani u Hrvatskoj bilo gotovo 800.000, ove godine manje putovati u inozemstvo? Prijete li potresi europskom turističkom tržištu ionako načetom poskupljenjima i recesijom u pojedinim zemljama?
Cijene odraz inflacije
– Praktički je nemoguće procijeniti kako će aktualna situacija utjecati na naš turizam. Ali iz komunikacije s nekoliko najvećih domaćih hotelskih kompanija znamo da dosad nije bilo nikakvih refleksija, nema otkaza, a i rezervacije zasad i dalje pristižu uobičajenim tempom. Za zaključke je, naravno, rano, ali osobno sam optimist i vjerujem da će trgovinski dogovori biti postignuti, a da Hrvatsku čeka sezona kako i proizlazi iz naše nove ankete provedene među ključnim ljudima u domaćim kompanijama koje vode oko 170 hotela i kampova i čine nešto više od 30 posto ukupnih hotelskih kapaciteta Hrvatske – kaže direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.
A istraživanje provedeno tijekom prošlog mjeseca pokazalo je da čak 81 posto anketiranih turističkih kompanija trenutačno bilježi šest posto više rezervacija nego u istom razdoblju lani. Pritom, manjina računa s više noćenja u ljetnoj špici. Svega 31 posto kompanija očekuje blagi rast noćenja tijekom ljetnih mjeseci od oko tri posto. U 69 posto hotelskih kompanija, pak, povećanja očekuje tijekom pred i posezone, što je i logično budući da hoteli s oko 182.000 postelja i nemaju puno prostora za dodatne goste. Istraživanje je pokazalo i da čak 83 posto jadranskih hotelskih domaćina vjeruje kako će ove godine biti više last minute rezervacija nego lani, što, pak, situacija oko Trumpa može samo dodatno intenzivirati. Kako bilo, većina anketiranih predstavnika turističkih kompanija u ožujku je odgovorila kako očekuje i blagi rast prihoda, u 38 posto turističkih tvrtki tri do šest posto, a kod njih 57 posto prihodi bi trebali rasti i iznad šest posto.
– Cijene u većini praktički reflektiraju narasle troškove i inflaciju, koja je u ožujku kod nas iznosila 4,3 posto. U dvije trećine anketiranih kompanija one prema lani rastu tri do šest posto, u 15 posto kompanija rast cijena iznosi do tri posto, u deset posto nema promjena cijena, a kod njih trinaest posto cijene rastu iznad šest posto – kazao je Bernard Zenzerović, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), koja je s Hrvatskom udrugom turizma (HUT) i konzultantskom kućom Deloitte i provela istraživanje.
Rast troškova će i ove godine, kako se čulo tijekom jučerašnje prezentacije istraživanja, nadmašiti rast prihoda. Za ilustraciju negativnog trenda za turističke kompanije – od 2019. operativni troškovi porasli su im za 58, a prihodi za 46 posto. Spomenute 2019. godine, kako je rečeno, od svakih sto eura ostajalo im je na kraju osam, a sada svega dva eura. Zaključuje se kako je, s obzirom na višestruko niži udio hotelskog smještaja kod nas u odnosu na mediteransku konkurenciju, u kombinaciji s kontinuiranim padom profitabilnosti sektora, postojeći model razvoja turizma iscrpljen i da bez poticanja investicija u hotelski smještaj hrvatski turizam u sljedećem razdoblju gubi konkurentnost. Uz moguće nove probleme, koje svakako usložnjavaju potencijalni carinski ratovi i gospodarski potresi, na listi starih problema za domaći turizam i dalje je manjak radne snage. Lani je, recimo, zbog toga osam posto turističkih kompanija radilo smanjenim kapacitetom, a 70 posto anketiranih odgovara kako će ove godine trebati i više radnika nego lani.
– Dobro je i zapravo ključno da hotelske kompanije i dalje ozbiljno investiraju iako samo 11 posto anketiranih smatra da je investicijska klima kod nas adekvatna. Čak 45 posto smatra da je osrednja, a 44 posto nedostatna. Kao najveća prepreka navodi se urbanizam i ishođenje dozvola. K tome, nitko od ispitanika ne očekuje da će se regulatorno okruženje u iduće dvije godine popraviti. No, i uz investicijsko okruženje koje je u turizmu percipirano kao ograničavajuće, 90 posto turističkih kompanija planira u sljedeće dvije godine povećati investicijski volumen u odnosu na prethodne dvije godine. Pritom je čak 98 posto ispitanika fokusirano na unapređenje postojećih kapaciteta. I to primarno smještaja – kaže Vjeran Buljan, pomoćnik direktora u Deloitteovu odjelu strateškog savjetovanja i transakcija, koji otkriva da hotelski menadžeri očekuje stabilnost kamatnih stopa. – Stoga, ne iznenađuje da se financiranje dugom nameće kao preferirana opcija financiranja budućih investicija, a glavni je fokus na komercijalne banke i HBOR.
Udvostručiti udio hotela
U međuvremenu, gosti pomalo stižu, veći val se očekuje za skore uskrsne blagdane, a većina domaćih turističkih kompanija se do sada već i ekipirala.
– Oko dvije trećine zahtjeva kompanija za izdavanje radnih dozvola riješeno je i, mora se reći, da ti procesi sada idu puno bolje i brže nego proteklih godina. No, nužna je i značajnija liberalizacija domaćeg tržišta rada. Svi potencijali još nisu iskorišteni. Prema posljednjim podacima, imamo 452.000 radno neaktivnih osoba. Kategorije su razne, ali uz dobre zakonodavne, poticajne mjere i prateću kampanju, može se aktivirati veći dio domaćeg tržišta rada nego je sada slučaj. I to ne samo u turizmu nego i u ostalim sektorima. Ako bi se to izvelo kvalitetno, imamo mogućnosti da se broj stranih radnika ubuduće smanjuje, a ne povećava – ističe direktor HUT-a V. Ostojić i najavljuje da će ta udruga uskoro izići i s prijedlozima kako potaknuti investicije u hotelskom sektoru. – Naša je vizija da udio hotelskih kreveta u ukupnim smještajnim kapacitetima tijekom idućih pet do sedam godina naraste dvostruko sa sadašnjih 9,5 posto. Sve to ima smisla pod uvjetom da se radikalno ograniči daljnja apartmanizacija. U protivnom, uzalud je graditi nove hotele...
>> FOTOGALERIJA Zavirite u hotel vrijedan 85 milijuna eura: Sve sobe imaju pogled na more, u sklopu kompleksa i plaža
Otvori KEKS Pay
Koliko smo mi jadni da moramo moliti boga da dionice ne padnu da bi nam zapadni turisti dosli i potrosili svoje eurice, franke i dolare. Podsjeca me na one ribe koje se hrane od odpadaka s brodova.. ako ne bude zapadnjaka fino spustite cijene i domaci gosti, lostali balkanci i gosti iz istocne europe ce napuniti te rupe