Mučni su pregovori grčke vlade s europskim kreditorima, ne daju ploda ni nakon osam krugova sastanaka na vrhu, tako da se analitičari pitaju hoće li lideri EU zavlačiti Grčku i njezinu novu lijevu vladu sve do jeseni, dok ne prođu izbori u Španjolskoj.
Uspjeh Syrize, naime, dao bi novi vjetar u krila već naraslom španjolskom Podemosu, ali neuspjeh grčke vlade mogao bi taj uspjeh smanjiti. Kako bilo, grčki ministar financija Yanis Varoufakis u intervjuu njemačkom Tagesspiegelu objasnio je što želi: investicijski paket i reprogram dugova koji dospijevaju 2022. Zašto ga brinu dugovi koji dospijevaju za sedam godina? Zato što, objasnio je, ako se to pitanje ne riješi, investitori neće doći, računajući da je pitanje izlaska Grčke iz eurozone samo odgođeno. Varoufakis bi na svaki način da i Grčka dobije pristup mjerama Maria Draghija, guvernera Europske središnje banke ESB. Ali, Grčkoj na putu kao stijena stoji, kaže, 27 milijardi eura duga upravo ESB-u, od kojih 6,9 miijardi dospijeva ovog ljeta. Kad bi od Europskog stabilizacijskog mehanizma ESM dobili novi kredit i proslijedili ga središnjoj banci, to bi, računa grčki ministar financija, vratilo Grčku na tržište.
– Ne možemo izvući više od tri milijarde eura rezanjem mirovina i porezima, ako to učinimo, deficit će biti još veći – kaže ministar, ističući da, umjesto dogovora, Trojka – MMF, ESB i EK – protiv Grčke vodi rat.
Dok traju besplodni pregovori, Grci su ponovo u akciji, pa je 200 članova komunističkog sindikata PAME zauzelo zgradu ministarstva financija u Ateni. Dosta im je štednje. Poručuju: "Dovoljno smo krvarili, dovoljno smo platili".
>> Izlaz iz grčke tragedije – drahma i rezanje plaća
>> Syriza: EU isporučio Ateni vulgaran plan
E da je samo protiv Atene, bilo bi to jos podnosljivo. Pljackaju oni skoro kompletnu kuglu zemaljsku, od Argentine, preko Venecuele, kompletne Afrike, citave sjeverne Amerike, Europe i dobrog dijela Azije.