Među deset općina koje najviše ulažu u demografske mjere, naknadu za rođenje djeteta, (su)financiranje vrtića, udžbenika, prehrane i produženog boravka u školama, prijevoza, stipendiranja učenika i studenta, stambenog zbrinjavanja... čak ih je sedam iz primorskih županija.
Riječ je o općinama Bol, Lovreć, Punat, Kostrena, Podstrana, Lovran, Otok. Uz njih, pregledavanjem podataka koje je prikupilo Ministarstvo za demografiju, po demografskim mjerama unutar svojih mogućnosti izdvajaju se i Andrijaševci, Čepin te Molve. Nasuprot općinama koje se trude preokrenuti negativne trendove i opstati ili zadržati pozitivan prirodni prirast, niz je općina koje nemaju drugih mjera, osim skromne naknade za rođenje djeteta, pa ni dječji vrtić.
Sveobuhvatne mjere
Među njima je i mala, mala općina Galovac u Zadarskoj županiji. No, unatoč tome tri protekle godine imala je više rođenih nego umrlih ili jednak broj. Lani je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, više rođenih nego umrlih imalo samo 40 općina i gradova, a u njih 506, uključujući i Zagreb, bilo je više umrlih nego rođenih, dok je 9 gradova i općina imalo nulti prirast. Među općinama koje sada prednjače po demografskim mjerama nisu Konavle, Župa dubrovačka i Viškovo koje posljednjih godina imaju znatno više rođenih nego umrlih, pa si mogu priuštiti da imaju solidne mjere, ali ne i najizdašnije. Među općinama iz koje obitelji ne bježe su i Andrijaševci, koji poduzimaju što mogu da zadrže stanovnike i trude se da im djeca imaju jednake mogućnosti kao da žive u gradu. I niz godina imaju više rođenih nego umrlih.
– Andrijaševci su primjer općine koja godinama ne odlazi u demografski minus. Godinama ima pozitivan prirast, lani jednak broj rođenih i umrlih, što je također izvrsno. To pokazuje da se pozitivni učinci demografske politike mogu vidjeti i da se ona isplati. Demografske mjere nisu samo dječji doplatak, jednokratna pomoć, iako su važne, ali ako nema infrastrukture, vrtića, igrališta, olakšica za obitelji, onda neće biti pozitivnih učinaka – kaže demograf iz Vukovara Dražen Živić, dodajući i da je prednost Andrijaševaca što su blizu Vinkovaca.
Učinak rada na određeno
Živić je svjestan da neke male općine imaju male proračune, ali budu li i dalje gubile stanovništvo proračuni će im biti još manji. Trebaju se, kaže, zapitati je li im prioritet zadržati stanovništvo ili trošiti novac na silne manifestacije. No, i država, kaže, treba pomoći siromašnim općinama tako da im primjerice da nekretninu za vrtić ili im pomogne u gradnji vrtića, dok se neke male općine mogu organizirati i imati jedan vrtić na prometno najdostupnijem mjestu. Među slavonskim općinama koje puno ulažu u djecu je i Čepin koji je, tumači Živić, praktički dio Osijeka, što ga čini privlačnim. Demograf Anđelko Akrap govori da je nekim općinama voda došla do grla pa poduzimaju demografske mjere.
– Bitan je pomak da su općine shvatile da nestaju i mjere koje poduzimaju izuzetno su dobre, ali moraju biti koordinirane. Država mora oblikovati kompletnu prostornu strategiju razvoja i u sklopu toga populacijsku politiku, razmještaj stanovništva, kako će se koji prostor razvijati. Država mora riješiti i problem rada na određeno da bi te mjere imale učinka. Neke općine, nažalost, nemaju izgleda za oporavak, nemaju ni novac ni ljude. Posebne mjere populacijske politike trebaju obuhvatiti depopulizirane prostore koji su za državu važni da opstanu zbog strateških razloga – govori Akrap. Čak 146 općina nema vrtić, a njih 311 jaslice. Nekima poput Prgometa i Ervenika, u kojima je lani ukupno rođeno troje djece, vrtić neće ni trebati.
Naravno da nema kada se svaka malo veća grupa kuća proglasi općinom. Imamo oko 4 milijuna stanovnika i 428 općine. Niti tisuću ljudi po općini. Tisuću ljudi ima malo veća zgrada.