Vrhovni se sud kod dugoočekivane presude o kreditima u švicarskim francima priklonio rješenju po kojemu dužnici imaju pravo na zatezne kamate na iznos preplaćenih kredita. Kao što je poznato, država je po sili zakona konvertirala oko 55 tisuća kredita u švicarskim francima u eurske kredite. U tom postupku utvrđeno je da je do trenutka konverzije 43.545 dužnika preplatilo te kredite u vrijednosti od 1,1 milijarde kuna.
Vrhovni je sud danas zauzeo stajalište da dužnici kojima je utvrđena preplata imaju pravo i na zateznu kamatu, na taj preplaćeni iznos. Nekome je to tisuća, par tisuća kuna, nekome par stotina. Koliki je taj iznos kamate po pojedinom kreditu sad je teško utvrditi, u bankama čujemo da će im trebati nekoliko dana da izračunaju učinak najnovije presude.
No, financijski je to bitno manje i blaže nego što su potrošači očekivali, tako da se prihvaćanje trećeg stajališta u pravnim krugovima doživljava kao pirova pobjeda Udruge franak i građana. Isto tako, u tom je postupku 10.109 dužnika u švicarskim francima ostvarilo manjak u ukupnom iznosu od 59 milijuna HRK. Da li to znači da će ti ljudi koji nisu bili u preplati morati nešto platiti bankama bit će jasnije idućih dana.
Inače, zatezna kamata u Hrvatskoj nije mala, različita je od godine do godine i kretala se za proteklih dvadesetak godina od 7,3 posto pa do 10,14 posto godišnje. Osim toga, tu su i sudski troškovi koje će zacijelo pokriti strana koja gubi spor.
Štediše su očekivali da će sud zauzeti stajalište da je cijeli kreditni posao do postupka konverzije ništetan te da imaju pravo na znatno veće kamate, odnosno odštetu, od ove koja im je dosuđena. Da su suci Vrhovnog suda prihvatili takvo stajalište faktički bi to značilo da su ih banke trebale kreditirati beskamatno onoliko godina koliko su otplaćivali svoje kredite prije konverzije.
Aleksić ogorčen
Predsjednik Udruge franak Goran Aleksić odluku je nazvao kompromisnim rješenjem koje je neodrživo, navodeći da će odluka pasti na Ustavnom sudu.
''Odluka koju je donio Vrhovni sud je pravno neutemeljena i ne postoji u nijednom pravnom sustavu ni Republike Hrvatske niti bilo koje druge zemlje Europske unije. Nije moguće plaćati zatezne kamate na nešto čega nema. Ako nema glavnice duga, onda nema ni zatezne kamate'', rekao je Aleksić za Hinu.
Aleksić smatra da će odluka Vrhovnog suda od utorka ''pasti na Ustavnom sudu, a ako ne na tom sudu, onda sigurno na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP), jer potrošači imaju pravo na punu restituciju koja znači i glavnicu duga i zateznu kamatu''.
''Mi konverzijom nismo obeštećeni i zato imamo pravo na punu restituciju. Tako je prema pravu EU i prema hrvatskom pravu'', dodao je naglasivši kako građani mogu očekivati zatezne kamate na preplaćene iznose.
Ocijenio je da je odluka Vrhovnog suda pokušaj kompromisa prema bankama ''i to debelo u korist banaka'' te da će nakon odluke najviše suda svako pojedinačno morati odlučiti hoće li biti zadovoljan ''ovakvom nikakvom presudom ili će ići dalje prema Ustavnom sudu ili ESLJP-u''.
Nadodao je kako je uvjeren da će svatko tko se odluči podnijeti ustavnu tužbu sigurno uspjeti, jer kako zaključuje, odluka Vrhovnog suda nema veze s pravom.
O odluci se među prvima oglasio i SDP koji navodi kako je ''Vrhovni sud propustio riješiti problem do kraja''.
''Vraćanje preplaćenih kamata nije dovoljno - ako su banke nešto nezakonito uzele, to moraju i vratiti! Ostaju još Ustavni sud i Strasbourg da isprave nepravdu i pokažu onu dozu građanske hrabrosti koju je pokazala SDP-ova vlada kada je provela konverziju!'', navode.
Vrhovni sud je lošim kompromisom propustio riješiti problem do kraja. Vraćanje preplaćenih kamata nije dovoljno - ako su banke nešto nezakonito uzele, to moraju i vratiti! #politikahr
— SDP Hrvatske (@SDPHrvatske) December 20, 2022
Tri pravna shvaćanja
Priopćenje Vrhovnog suda prenosimo u cijelosti:
''Dana 13. i 20. prosinca 2022. održana je sedma (7) sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi zauzimanja pravnog shvaćanja o pravnim učincima sporazuma o konverziji Ugovora o kreditu u CHF u EUR i pravima potrošača.
Sjednica je sazvana zbog različitih pravnih shvaćanja izraženih u neotpravljenim odlukama ovog suda Rev-1096/2022-2 od 8. studenoga 2022., Rev-586/2019-11 od 16. studenog 2022. i Rev-639/2019-2 od 15. studenog 2022.
Na sjednici su razmatrana tri pravna shvaćanja, koja su trebala da bi bila usvojena dobiti minimalno 12 glasova sudaca, jer se odluke na sjednici Građanskog odjela donose većinom glasova svih sudaca.
Prvo pravno shvaćanje koje glasi:
'' Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 102/15 – dalje: ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma nema pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, koji bi predstavljali možebitnu razliku između ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK“, dobilo je glasove 6 sudaca građanskog odjela.
Drugo pravno shvaćanje koje glasi:
''Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 102/15 – dalje: ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma ima pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u slučaju ako bi postojala razlika na štetu potrošača između ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije (jednako kao i onim potrošačima i korisnicima kredita u CHF ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF koji nisu mogli ili nisu izvršili konverziju) i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK“, dobilo je 10 glasova sudaca građanskog odjela.
Treće pravno shvaćanje koje glasi:
''Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 102/15 – dalje: ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo u skladu s općim propisom iz članka 1111. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 - dalje: ZOO), na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK obračunatih u skladu s člankom 1115. ZOO od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije.“, dobilo je 13 glasova sudaca Građanskog odjela.
Sve sudske odluke koje su uvodno navedene i koje zastupaju tri različita pravna shvaćanja bit će predmet kontrole Službe evidencije sudske prakse''.
>> VIDEO Milanović: Plenković je u maniri sociopata odluku bacio u Sabor s najgroznijom rečenicom koju sam čuo
Plaće u kešu pa da vidimo gdje su banke