Velik dio svog današnjeg govora o stanju Europske unije predsjednica Europske komisije posvetila je situaciji u Gazi, najavivši pritom i niz mjera protiv Izraela, što nedvojbeno predstavlja svojevrstan zaokret u europskoj politici prema izraelskom ratu u Gazi, a pogotovo politike same predsjednice Komisije, koja se dugo suočavala s kritikama zbog neograničene i nekritične potpore Izraelu, osobito u početnim fazama rata. Svoje izlaganje o Gazi Von der Leyen je započela opisom situacije u Gazi i potresnim slikama ubijanja ljudi dok mole za hranu i majki koje drže beživotnu djecu, nakon čega je ustvrdila da "umjetno stvorena glad ne smije postati oružje u ratu" i da se to "zbog djece i čovječanstva" mora zaustaviti. Prvi put je odlučila pozvati Izrael na odgovornost, najavivši paket mjera Europske komisije protiv Izraela.
Najavila je obustavu bilateralne potpore Izraelu i obustavu svih bilateralnih plaćanja u tom području, iako to, kako je kazala, neće utjecati na suradnju s izraelskim civilnim društvom. Najavila je i da će Vijeću predložiti sankcije protiv ekstremističkih izraelskih ministara i nasilnih doseljenika, kao i djelomičnu suspenziju Sporazuma o pridruživanju u dijelu koji se odnosi na trgovinu, iako je svjesna da će biti teško osigurati većinu za te prijedloge. Pripadnici lijevih skupina u Europskom parlamentu, odjeveni simbolično u crveno, iskazujući time potporu Palestincima, njezine su najave i namjere ispratili burnim pljeskom.
Međutim, baš kao što je sama priznala, bez suglasja svih članica Unije bit će teško osigurati većinu za sve predložene mjere osim obustave bilateralne potpore i plaćanja. Ovo nije prvi pokušaj suspenzije Sporazuma o pridruživanju s Izraelom zbog izraelskog kršenja odredbi o poštivanju ljudskim pravima i demokratskih vrijednosti iz tog sporazuma, što je konstatirala i Europska komisija, ali podjele unutar Unije onemogućile su tu odluku, premda se broj zemalja koje se protive suspenziji s vremenom smanjio. Najustrajnije među njima su Njemačka, Mađarska i Hrvatska, koje nepopustljivo zagovaraju nastavak dijaloga i suradnje s Izraelom, blokirajući sve pokušaje nametanja ozbiljnijih sankcija ili obustavu bilateralnih programa, poput programa Horizon.
Njemačka, naravno, kao najbrojnija i najmoćnija članica Unije u tome ima ključnu ulogu, a protivila se svim dosadašnjim mjerama protiv Izraela, trgovinskim sankcijama te embargu na oružje, naglašavajući potrebu za poštivanjem međunarodnog prava, ali bez radikalnog prekida odnosa. I Mađarska je tradicionalno na strani Izraela, odlučno se suprotstavljajući svim inicijativama protiv Izraela, baš kao i Hrvatska, koja stalno naglašava da je važno ne zatvarati prostor za dijalog i suradnju s Izraelom. Hrvatska šalje signale da će promijeniti svoj stav tek kad ga promijeni i Njemačka. "Proizraelski" blok u EU sve je manji i izoliraniji, dok se povećava blok onih koji zagovaraju oštriju politiku prema Izraelu, koji predvode Španjolska, Irska i susjedna Slovenija. Postoji i veći broj država koji je podijeljen ili suzdržan zbog unutarnjopolitičkih kalkulacija ili ekonomskih interesa.
U takvim su okolnostima "propalestinske" članice bile prisiljene djelovati samostalno. Tako je Slovenija nedavno kao prva u Uniji najradikalnije izraelske ministre proglasila personama non grata u Sloveniji zbog njihovih "genocidnih izjava u kojima potiču ekstremno nasilje i teška kršenja ljudskih prava Palestinaca". Slovenija je još prošle godine nakon Irske i Španjolske donijela odluku o priznanju Palestine, a taj će korak uskoro slijediti još neke članice, na čelu s Francuskom.
Predsjednica Komisije zbog toga je danas najavila pokušaj prevladavanja sadašnje paralize. Iako su zbog protivljenja pojedinih članica dosad propali svi pokušaji sankcioniranja Izraela na razini EU, Europska komisija sada je odlučila djelovati samostalno, u okviru svojih ovlasti. "Ne možemo sebi priuštiti takvu paraliziranost i zato ću predložiti paket mjera za olakšavanje napretka", kazala je pozivajući pritom Vijeće i Europski parlament na suradnju. Otvoreno je progovorila i o ekstremističkim izraelskim ministrima koji svojim izjavama potiču nasilje, potkopavajući time mogućnost realizacije dvodržavnog rješenja koje, kako je kazala, ostaje ključ mira na Bliskom istoku. "Europska unija to ne smije dopustiti", poručila je naglasivši pritom i da Unija mora preuzeti vodeću ulogu u bliskoistočnom mirovnom procesu. Nije objasnila kako Unija i Komisija to namjeravaju napraviti, s obzirom na to da se u sadašnjoj situaciji to čini posve utopijskim, budući da EU već dulje vrijeme zbog unutarnjih podjela već dugo ne govori jednim glasom i zbog toga nema gotovo nikakav utjecaj na bliskoistočni mirovni proces, premda je Europska unija i dalje vodeći financijski i humanitarni donator.
Najavila je i osnivanje skupine donatora za obnovu Palestine, što se odnosi i na obnovu Gaze. Šefica Komisije pritom nije propustila još jednom pozvati na oslobađanje svih talaca koje je teroristički Hamas oteo tijekom napada na Izrael 7. listopada 2023., ali i na neograničen humanitarni pristup Gazi i trenutačni prekid vatre u palestinskoj enklavi. "Naš cilj je uvijek bio isti: sigurnost za Izrael i sigurna sadašnjost i budućnost za sve Palestince u okviru dvodržavnog rješenja", poručila je. Iako je predsjednica Komisije u svom govoru naglasila i druge važne teme, poput nužnosti jačanja obrambene autonomije i zaštite europskih vrijednosti pred ruskom agresijom i američkim protekcionizmom, najava zaokreta prema Izraelu bila je najkonkretnija i najzvučnija, iako je i dalje upitna provedba te najave.
Otvori KEKS Pay
"....najava zaokreta prema Izraelu bila je najkonkretnija i najzvučnija, iako je i dalje upitna provedba te najave." To bi se moglo i ovako protumačiti: Mnogo vike ni oko čega ili tresla se brda, rodio se miš.