Sve tvrtke u većinskom vlasništvu države u sljedećem će periodu u svojoj organizacijskoj strukturi morati imenovati osobu ili ustrojiti posebnu jedinicu koja će se baviti praćenjem usklađenosti poslovanja s pravnom regulativom i internim aktima, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak.
Veličina ovih jedinica ovisit će o veličini i strukturi tvrtke, a u resornom Ministarstvu državne imovine ističu kako je riječ o mjeri predviđenom ovogodišnjim Nacionalnim planom reformi, u skladu s Antikorupcijskim programom i smjernicama OECD-a.
Otkrivat će i sukob interesa
Argument za uvođenje tzv. compliance officera u velikim korporacijama su podaci koji pokazuju da praćenje usklađenosti poslovanja s internim i općim propisima profit tvrtki povećava i do 20 posto, pri čemu se troškovi rada smanjuju za 12 posto, a vlasnici ostvaruju 5,8 posto veću dobit na osnovi vlasništva. Oni nisu nepoznanica ni u korporacijama na području Hrvatske, budući da takve osobe ili jedinice imaju HT i sva osiguravajuća društva. Uloga compliance officera je prepoznati posao koji nije usklađen s važećim propisima i tako unaprijed spriječiti gubitke kompanije.
Uvođenje “compliance officera” u državne tvrtke jučer su pozdravili i iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koje je Vladi već preporučivalo ovakvu mjeru, a istu je preporuku poslalo i svim tvrtkama u državnom vlasništvu. “Compliance officeri” u državnim bi tvrtkama, uz druge neusklađenosti, trebali pratiti i otkrivati i potencijalni sukob interesa i koruptivne poslove na nižim razinama, o čemu bi onda izvijestili upravu i Nadzorni odbor tvrtke, a po potrebi i nadležna državna tijela, zbog čega su ih mediji već nazvali kompanijskim USKOK-om.
Da bi u tom poslu mogle biti uspješne, jedinice za praćenje usklađenosti morale bi biti potpuno neovisne o bilo kome u tvrtki, što ih pozicionira odmah ispod uprave.
Pitanje je, međutim, hoće li uvođenje “compliance officera” i državnim tvrtkama donijeti povećanje profita kakvo donosi korporacijama, budući da su za takvo što pretpostavka čiste ruke samih uprava i nadzornih odbora.
Bi li to pomoglo u škveru?
A pitanje je bi li praćenje usklađenosti poslovanja s internim i drugim propisima spriječilo, primjerice, mutne poslove u pulskom brodogradilištu koje danas istražuje USKOK.
Država postavlja državnog službenika da nadzire državu. Da, to će sigurno funkcionirati.