Hrvatska je dobila svoju prvu industrijsku strategiju, a posljednji tjedni njezina donošenja obilježeni su nastojanjima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine da za prehrambenu i proizvodnju namještaja osigura mjesto među pokretačima rasta, u čemu je i uspio.

I dok je Vlada uvjerena da je donijela ključni dokument, ekonomski stručnjaci nazivaju ga seminarskim radom jer sadašnja praksa izrade strategije kakvu ima EU posve je drugačija i temelji se na regionalnoj strategiji.

Jeftiniji pristup kapitalu

– Tako izgledaju seminarski radovi mojih studenata. Vladin dokument može biti uvod u izgradnju industrijske strategije, početak razmišljanja o tome. Vlada u predizbornoj godini stvara atmosferu da se nešto radi, ali ovaj dokument ništa ne rješava – komentira ekonomist Ljubo Jurčić.

U strategiji se planira do 2020. godine otvoriti 85.000 novih radnih mjesta, rast izvoza od 30 posto i povećanje produktivnosti za 69 posto. Tome bi prije svega trebali pridonijeti industrije pokretači, a to su farmaceutska, informatička, metaloprerađivačka i elektroindustrija. – Zemlje EU rade strategije za pojedine regije i za njih utvrđuju noseću industriju. Primjerice, u regiji gdje ima šuma prioritet se daje drvnoj industriji. Tako se trebalo voditi računa i kod nas, odnosno utvrditi strategiju za pojedine lokalne jedinice. Ovako je riječ o staromodnom dokumentu koji nema financijsku težinu – mišljenja je analitičar Damir Novotny. Upravo financijska strana, kojom bi se određeni sektor trebao pokrenuti, upitna je i onima koji se svrstavaju u industrije pokretače.

– Drago mi je da postoji dokument koji pokazuje u kojem smjeru idemo, no pitanje je kako to realizirati i odakle novac. To pitanje postavili smo i Vladi i dobili odgovor da će se svake godine razraditi program kako pomoći. Nama, primjerice, treba pomoć pri izvozu, odnosno potreban nam je jeftiniji pristup kapitalu, zatim referencije na domaćem tržištu i novi model istraživanja i razvoja – kaže Darinko Bago, predsjednik uprave Končara.

Iz strategije se ne vidi koliko će država uložiti u industriju ne samo do 2020. godine nego, primjerice, iduće godine. Naravno, računa se i na novac iz strukturnih fondova EU, a za to je presudna strategija pametne specijalizacije u kojoj su već i pozicionirane poljoprivreda i prehrambena industrija. Također, 80 posto mjera iz strategije odnosilo bi se na sve industrije, a samo 20 posto na pokretače. No koje su to mjere, iz strategije se ne može iščitati. Stavljanje farmaceutske industrije kao perjanice vodstvo iz te industrije pozdravlja. – To je na tragu naših višegodišnjih nastojanja da upozorimo na činjenicu da stabilnost i održivost zdravstvenog, ali i gospodarskog sustava zemlje dolazi iz domaće proizvodnje, a posljedično i domaće potražnje – kažu u Belupu. Osim toga, kažu stručnjaci bliski industriji, farmaceutska industrija utječe i na razvoj ostalih zanimanja poput kemičara, farmaceuta, medicinara, biotehnologa, molekularnih biologa...

Sve strateško = ništa

– Točno je da farmaceutska industrija ima najveću dodanu vrijednost, ali Hrvatska nema resurse da razvija tu industriju i postane Švicarska. Koliko ljudi među 500 tisuća nezaposlenih i neaktivnih može raditi u farmaceutskoj industriji? Puno ih više može raditi u tekstilu koji nije među prioritetima. Bude li netko davao poticaje prema napisanome u strategiji, oni će biti skuplji nego što će biti dobitak – uvjeren je Jurčić koji dodaje da se Hrvatska ne mora bojati da će nas netko prekopirati jer nema što. Naime, u mnogim su zemljama industrijske strategije tajne. Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević kaže da se strategija radila prema starom načinu razmišljanja iz 60-ih godina prošlog stoljeća.

– U drugim zemljama sad je naglasak na pametnim specijalizacijama, na izboru procesa i niša u kojima se zemlja može pozicionirati. Ako se dvije trećine industrije proglasi strateškom kao kod nas, onda je to negacija negacije. Ako je sve strateško, onda nije ništa – kaže Lovrinčević koji zamjera Vladi da je strategija krajnje neambiciozna i što se tiče osnovnog cilja stopa rasta i povećanja zaposlenosti. – Od čega će izvoz porasti 30% ako stope rasta industrijske proizvodnje budu samo 2,8%? Rezultat svega bit će da se idućih šest godina neće otvoriti ni jedno novo radno mjesto – kaže Lovrinčević.

>>Ministar Vrdoljak ponovno šalje industrijsku strategiju Vladi na usvajanje

>>Spor Jakovine i Vrdoljaka zbog industrijske strategije

ŠEST SADA, ŠEST POSLIJE

FOTO Nova era u obrani neba: U četvrtak u Hrvatsku slijeću Rafali, jedni od najboljih borbenih aviona u svijetu

Premium sadržaj

Video sadržaj

39

EKSKLUZIVNO: SAŠA SRIĆA, BIVŠI SDP-OVAC U STOŽERU HDZ-A

'Došao sam podržati Plenkovića, razmišljam o ulasku u HDZ koji gaji više socijaldemokracije od SDP-a'

Video sadržaj

16

'OVO JE SRAMOTA'

Skandal u Beogradu! Huligani napali hrvatskog boksača. Svjetski prvak završio na hitnoj pomoći

SVE NA JEDNOME MJESTU

Ne morate zanemariti kvalitetu da biste pronašli proizvode po sjajnim cijenama: Imamo detaljan vodič za kupnju

Liječnica poručuje

'Nemojte za svako šmrcanje i temperaturu juriti doktoru, ovih pet simptoma su glavni znakovi za uzbunu'

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”