Plenkovićeva Vlada najavljuje da će, počevši od siječnja 2018. godine, povećati povlaštene mirovine 10% i time dokinuti odluku Milanovićeve Vlade iz 2013. godine koja je za toliko smanjila sve takve mirovine veće od 5 tisuća kuna. Kresanjem povlaštenih mirovina 10% proračun je godišnje štedio oko 330 milijuna kuna. Ministarstvo rada pokrenulo je savjetovanje o izmjeni dvaju mirovinskih zakona, jedan se odnosi na smanjenje mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, a drugi na odluku o razdvajanju i usklađivanju povlaštenih mirovina. Vraćanje mirovina na razine koje su bile prije siječnja 2014. godine bit će postupno i trajat će tri godine. Iz projekcije koja je navedena u prijedlogu zakonske promjene može se zaključiti da će se od 1. siječnja 2018. povlaštene mirovine godišnje povećavati 3,33% dok se ne vrate na razinu prije posljednjeg smanjenja. Povišicu može očekivati oko 35 tisuća umirovljenika čije su mirovine bile i još uvijek jesu veće od 5 tisuća kuna. U toj skupini nalazi se svaki peti korisnik povlaštene mirovine iz 13 različitih skupina umirovljenika među kojima je najviše branitelja, ali i sudionika Drugog svjetskog rata, saveznih funkcionara, hrvatskih dužnosnika, sudaca, akademika...
Od početka krize 2008. godine povlaštene su mirovine smanjene dva puta po 10%, prvi put je 2010. godine rezala Vlada Jadranke Kosor sve iznad 3500 kuna, a drugi put Zoran Milanović, s tim što je njegova granica bila 5000 kuna, a iz smanjenja su izuzeti stopostotni ratni invalidi i djeca poginulih branitelja. Isti taj zakon predvidio je vraćanje na staro kad deficit padne ispod 3% BDP-a, a BDP poraste najmanje 2% tri uzastopna kvartala. Novi ministar rada Tomislav Ćorić odlučio je doraditi tu zakonsku odredbu tako što će definirati rokove za “postupni prestanak smanjenja mirovina”. Ministarstvo procjenjuje da će postupno povećanje povlaštenih mirovina proračun prve godine stajati 100 milijuna kuna. Ova će Vlada odustati i od razdvajanja povlaštenih mirovina na dio koji je proizašao iz radnog odnosa i dio koji je vezan uz povlašteni status, koje je na prijedlog SDP-ova ministra rada Miranda Mrsića provela Milanovićeva Vlada. Država je kroz taj postupak prvi put dobila uvid koliko mirovina ili dijelova mirovine nema uporište u uplatama doprinosa, nego su rezultat političke odluke. Tada je odlučeno da se povlašteni dio mirovine usklađuje s plaćama i troškovima života tek kada padne deficit i poraste BDP, no ova Vlada predlaže da se ukine to razdvajanje te da se mirovine stečene po posebnim propisima usklađuju pod istim uvjetima kao i radničke mirovine. Hrvatska ima oko 185 tisuća povlaštenih umirovljenika.
>> Inozemne mirovine od Nove godine manje će oporezivati
Nezarađene mirovine će biti veće, dok će one radničke nastaviti padati. Bravo HDZ-ovci i Mostovci.