Motoričke su sposobnosti skup pokreta izvođenih po određenom redoslijedu koji se kombiniraju kako bi se izvela aktivnost. Gruba motorika odnosi se na pokrete cijelog tijela (npr. penjanje, skakanje, bacanje) dok fina motorika uključuje pokrete ruku i šake te je preduvjet za uspješan razvoj grafomotorike. Grafomotorika predstavlja sposobnost izvođenja grafema što uključuje pravilan hvat olovke i pisanje slova. Usvojenost sposobnosti kao što su: bilateralna integracija (sposobnost usklađenog korištenja lijeve i desne strane tijela prilikom izvođenja jedne aktivnosti), koordinacija oko – ruka, mišićna snaga ruku i prstiju, dominantnost ruke te pravilan hvat olovke omogućuje nam uspješno ovladavanje grafomotoričkim vještinama. Kao i većina vještina koje usvajamo i grafomotorika ima određene korake kojima djeca napreduju dok krenu stvarati prepoznatljiv dječji crtež:
1. Šaranje
U prvoj godini djetetova života možemo vidjeti kako djeca kreiraju crtež ostavljajući tragove hrane, crtajući zelenom bojom stvorenom od npr. zgnječenih ostataka brokule. Djeca senzomotornim iskustvima istražuju svoju okolinu te pokušavaju imitirati viđene pokrete odraslih osoba iz okoline. Razdoblje šaranja karakteristično je za djecu do druge godine života. Pokreti ruke su neplanirani, a hvat olovke je nepravilan. U ovom razdoblju djeca uzimaju olovku cijelom šakom, nemaju isplanirano što žele nacrtati, a često prilikom crtanja prelaze granice papira. Djeca uživaju u ovoj motoričkoj aktivnosti, a roditelji crtež uvijek mogu iskomentirati te mu zajednički s djetetom dati značenje.
2. Ravne linije i oblici
Razdoblje smislenijeg crtanja te imitacije linija kreće nakon druge godine djetetova života. Djeca počinju producirati ravne linije, prvo vodoravne, a zatim okomite. U trećoj godini života počinju reproducirati krug, linije u početku nisu spojene već dijete kružnim pokretima uči kako kontrolirati poteze olovkom. Vremenom krugovi postaju okrugli i zatvoreni. Oko četvrte godine povezujući okomite i vodoravne linije djeca stvaraju kvadrat, a između 4. i 5. godine mogu nacrtati trokut. U šestoj godini mogu producirati izgled romba.
3. Crtanje
Iako crteži nastaju već oko treće godine života te su u početku jednostavni, vremenom crteži postaju detaljniji, razrađeniji, maštovitiji, kompleksniji. Između četvrte i pete godine djeca mogu nacrtati prepoznatljiv ljudski lik koji sadrži sva najvažnija ljudska obilježja. U dobi od 6-10 godina dječji crtež postaje realističan i bogatiji detaljima, često se pojavljuju i riječi, simboli i brojke. Iza desete godine moguća je i faza umjetničkog crtanja, a ona se javlja samo kod djece koja pokazuju značajan interes ili su posebno nadarena za crtanje. Kod ostale djece ove dobi, interes za crtanjem se smanjuje.
Kako se uz grafomotoriku razvija i pažnja?
Likovno izražavanje kod djece predškolske dobi predstavlja vrlo važan način komuniciranja. Pomoću dječjeg crteža vidimo kako napreduje djetetov razvoj, je li u skladu s kronološkom dobi djeteta te postoje li teškoće s kojima se suočava i na koji način ih proživljava. Crtež može biti pokazatelj djetetovog emocionalnog, intelektualnog i motoričkog razvoja te može biti korišten za procjenu osobina ličnosti. Također, dječji crtež je sastavni dio procjene djetetove spremnosti za polazak u školu.
Grafomotoričke aktivnosti osim za razvoj motoričkih vještina služe nam i za razvoj pažnje budući da dijete prilikom izvedbe zadatka mora razmišljati o prostornoj percepciji, koordinirati oko i ruku, paziti na pravilan hvat olovke, monitorirati izvedenost linije, a pritom ignorirati sve one nevažne podražaje koji neprestano stižu iz okoline. Razvoj pažnje također potičemo raznim misaonim igrama, rješavanjem labirinta, slušanjem govornih uputa, izvršavanjem naloga i zadataka, križaljkama, puzzlama i sl.
Pažnju je potrebno vježbati
Pažnja je sposobnost usmjeravanja mentalne aktivnosti na trenutni zadatak koji izvršavamo ili na informaciju koju želimo primiti. Kako bi pažnja bila nepodijeljena i usmjerena na trenutnu aktivnost potrebno je blokirati ostale podražaje koji neprestano pristižu iz okoline. Ako dijete sjedi u učionici mora ignorirati zvuk tapkanja olovke po stolu svog prijatelja iz klupe, zanemariti djecu koja se igraju u školskom dvorištu koje se nalazi ispod prozora te ignorirati natpise oko ploče nevažne u trenutnoj situaciji kako bi se moglo usredotočiti na prepisivanje zadatka koji je napisan na ploči.
Često je okolina prepuna podražaja koje djeca moraju zanemariti kako bi mogli dovršiti aktivnost ili određeni zadatak. Iako se čini prilično jednostavno, djeci često predstavlja velik problem. Iako su pažnja i koncentracija određene i nekim biološkim faktorima kao što je funkcioniranje središnjeg živčanog sustava, razvoj pažnje i koncentracije je moguće poticati raznim aktivnostima. Pažnju je moguće poticati od najranije dječje dobi, što je dijete starije to je i dulje vrijeme zadržavanja u aktivnostima. Svakom godinom djetetova života njegova sposobnost održavanja koncentracije povećava se za otprilike tri minute, iako je to samo okvirno vrijeme koje može biti dosta dulje, ali i dosta kraće. Djetetu koje se teško fokusira, koje s naporom uspostavlja i zadržava pažnju u određenoj aktivnosti škola može predstavljati problem i napor. Budući da je pažnja razvojna vještina koju je moguće graditi i unaprjeđivati poželjno je krenuti s razvojem još u predškolskoj dobi.
Na BaDaBum platformi pronađite radne listiće i digitalne igre razvijene od strane logopeda koji razvijaju vještine grafomotorike, ali i potiču razvoj svih ostalih vještina kojima dijete treba ovladati prije polaska u školu – predmatematičke vještine, vještine fonološke svjesnosti (rastavljanje riječi na slogove, prepoznavanje zadnjeg i prvog glasa u riječi i sl.), vizualnu percepciju, pažnju i koncentraciju. BaDaBum platforma dobila je pozitivno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje RH i uvrštena je u virtualni repozitorij drugog obrazovnog materijala za predškolski i školski program (1. i 2. razred) što znači da se može koristiti u formalnom obrazovanju djece.
