Više od dvije tisuće branitelja na mimohodu potpore generalima
Mimohod pripadnika specijalne policije iz Domovinskog rata kao i invalida i dragovoljaca točno od 17 sati krenuo je prema zagrebačkoj katedrali kako bi u molitvi bili podrška generalima.
Komentari 691
DosaoEuroKuniNaMore je napisao/la: opština nova gradiška...opština?...opština? muhahahahaha napuši mi se kurca trofaznog,šta je smešno nakazo miloklizna u srbiji se kaže opština
prvi korak u izlecenju je da sebi i drugima priznas...zato,dragec,ustani i reci pred svima...dobro vece,ja sam dragec i ja sam srbin....
@ razočarani nije ti baš dobro poznat put tvog \"heroja\" - evo ti citat sa wikipedie... pa da vidiš gdje je tvoj \"časni\" gotovina počeo ubijati za novce: \"Prije doba punoljetnosti prijavio se u francusku Legiju stranaca. Tamo je proveooveo više godina, i nakon obuke sudjelovao je u vojnim operacijama u Čadu i drugdje u Africi i Aziji gdje još postoje francuski neokolonijalni interesi \" Znam da ti to nije poznato, ali Čad je u Africi :) ali tebi činjenice ionako nisu važne...
za ove srbočetnike kojima nije mjesto na hrvatskim portalima: Četnički genocid i etničko čišćenje Prema brutalnosti agresora može se nazrijeti i jasna namjera da se psihološko–propagandnim učinkom masakra »etnički očiste« prostori koji su zacrtani u velikosrpskim ekspanzionističkim kartama. Zemljopisna raspodjelala ljudskih stradanja upućuje i na to da su najvažniji pravci agresije bili istočna i zapadna Slavonija, zadarsko područje, Dubrovnik s južnom Dalmacijom te područje Like i Korduna. Mora se ustvrditi da ni ta crna statistika ne-mjerljivih ljudskih patnja još nije konačna. Broj žrtava vjerojatno će narasti s potpunijim uvidom u posljedice agresije. Za agresije na Hrvatsku i zatim na BiH počinjeni su i ratni zločini i zločin genocida. U Domovinskom ratu ubijeno je 303 djece, 13 medicinara, 14 hrvatskih novinara (ukupno 28), 3 svećenika, a ranjeno je 1 280 djece, 4 svećenika i 48 medicinara. Osobito je zloslutna sudbina nestalih, kao npr. 294, mahom ranjenika, koji su nasilno odvedeni iz vukovarske bolnice i uglavnom pogubljeni na Ovčari, kako se pokazalo nakon iskapanja tamošnje masovne grobnice u jesen 1996. Na genocidnu narav srpske agresije osobito jasno upućuju sljedeće činjenice: najmanje 1 000 dokazano pogubljenih civila žrtve su masakra ili skupnih smaknuća; najmanje 500 nemoćnih staraca i starica brutalno je ubijeno u zaposjednutim područjima pošto je nadzor nad tim područjima preuzeo UNPROFOR; od razmjenom oslobođenih 6 660 osoba približno 90% kontinuirano je i brutalno mučeno tijekom zatočeništva, pa i nakon oslobađanja trpe od brojnih tjelesnih i duševnih posljedica; 200 000 prognanika nije se moglo vratiti u domove iz kojih su protjerani; tj. nijedan prognanik nije se uspio vratiti na područje koje je zaposjeo srpski agresor. Posebna okrutnost genocidne strategije srpskih agresora (kako u Hrvatskoj tako i u BiH) iskazala se sustavnim ratnim zločinima nad civilnim pučanstvom napadnutih naroda: što se u svjetskoj javnosti počelo nazivati etničko čišćenje (engl. ethnic cleansing) i etničko silovanje (engl. ethnic rape). Ti su pojmovi ipak samo eufemizmi za genocid, a upotrebljavaju se kako bi se izbjeglo odlučno djelovanje na koje je obvezana svaka zemlja članica UN–a, ako bi se opisane zločine (nedvojbeno združene u jedinstven obrazac osvajačke strategije i taktike) imenovalo jedinim primjerenim, pravim nazivom: genocid. A tek pobijena djeca i žene u Bosni?
KRONOLOGIJA SRPSKIH ZLOČINA 1991-1993 Masovni zločin Nadnevak/razdoblje Žrtve Počinitelj Osuđeni Opis svibanj 1991. pokolj u Borovu Selu 2. svibnja 1991. 12 osoba. Napad na policijsku ophodnju. lipanj 1991. srpanj 1991. pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991. Pobunjeni Srbi. Kod Dvoraa na Uni. Masakr zarobljenih civila. pokolj u Zamočama 26. srpnja 1991. Četnici. Masakr hrv. policajaca. pokolj u Strugi 27. srpnja 1991. 12 osoba. Četnici iz Dvora na Uni. Hrv.civili iz Zamlaća kao živi zid. Masakrirano 5 hrv. policajaca. Istog dana su ubijene još 3 osobe u Dvoru. pokolj u Kozibrodu 26. srpnja 1991. 10 osoba. Srp. vojska. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a. kolovoz 1991. pokolj u Dalju 1. kolovoza 1991. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a. Pokolj 25 civila. [1] pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991. 5 osoba. Radnici na željeznici, ubili ih kolege s posla, iz susjednog sela. pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991. 5 osoba. 5 staraca. pokolj u Bjelovcu 14. kolovoza 1991. Kod Petrinje. pokolj u Lovincu 14. kolovoza 1991. Kod Gospića. pokolj u Pecki 16. kolovoza 1991. 4 osobe. Srp. vojska. 4 starije osobe. Čuntić i Dragotinac. 16. kolovoza 1991. Pokolj policajaca u Žutoj Lokvi 24. kolovoza 1991. 4 osobe. Srp. vojska. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a. pokolj u Skeli kod Gline 29. kolovoza 1991. 10 osoba. rujan 1991. pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru. 3. rujna 1991. 20 Hrvata. Srp. vojska. Kod Kostajnice. pokolj u Četekovcu, Balincima i Čojlugu. 3. rujna 1991. 24 Hrvata. Srp. vojska. Kod Slatine. pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. 20 hrv. vojaka. 20 masakriranih gardista. Tijela su otkrivena potkraj siječnja 1992. Petrinja, položaj oko nove bolnice. 18. rujna 1991. 17 osoba. 17 masakriranih pripadnika ZNG. autokamp Grabovac, Plitvička Jezera 25. rujna 1991. 3 malodobne osobe. Srp. vojska. (JNA) listopad 1991. pokolj u Gornjem Viduševcu kod Gline 1. listopada 1991. pokolj u Čorcima 4. listopada 1991. pokolj u Vagancu 9. listopada 1991. pogrom u Lovasu 10. listopada 1991. pokolj u Širokoj Kuli kod Gospića 13. listopada 1991. pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991. U općini Perušić. pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991. 32 osobe. Kod Gline. pokolj u Karancu 17. listopada 1991. 4 hrv. civila Mučeni u policijskoj postaji Beli Manastir i smaknuti na farmi. pokolj u selima Skakavcu i Brešanima. sredina listopada pokolj kod Baćina 20. listopada 1991. pokolj u Lipovači 28. listopada 1991. Lipovača/Drežnik. studeni 1991. pokolj u Petrinji 4. studenog 1991. 76 osoba. pokolj u Poljanku 7. studenog 1991. 6 civila. U općini Korenica. pokolj u Petrinji 8. studenog 1991. 42 osobe (16 djece). pokolj u Erdutu 9. studenog 1991. 15 osoba. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari. pokolj u Erdutu 11. studenog 1991. 5 civila. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari.] pokolj u Saborskom 12. studenog 1991. JNA i pobunjeni Srbi iz Plaškog. Ovčara 18. studenog 1991. Masakr u Škabrnji 18. studenog 1991. pokolj u selu Klancu sredina studenog 1991. 20 hrv. civila. Četnici. Kod Slunja. pokolj u Dabru 21. listopada 1991. 7 osoba. Kod Vrhovina. Ekshumirani su 4. travnja 1992. pokolj u Vrhovinama 22. i 23. studenog 1991. 8 hrv. civila. Četnici. Vrhovine i Dabar. prosinac 1991. pokolj u Smoljancu 4. prosinca 1991. 7 osoba. Plitvički kraj. pokolj u Čanku 10. prosinca 1991. Uk. 7 civila. U općini Korenica. pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. 15 hrv. civila (3 malodobne djece) Pripadnici postrojbe t.zv. RSK t.zv. \"šiltovi\". Gornje Jame, Glina. pokolj u Voćinu i Humu kod Slatine 12.-14. prosinca 1991. 47 hrv. civila. Voćin i Hum kod Slatine. pokolj u Kostrićima 15. prosinca 1991. 16 hrv. civila (2 djece od 2 i 4 godine.) Srp. odmetnici. Kod Hrv. Kostajnice. pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. 21 hrv. civil (4 djece). IDG Jose Kovačevića i \"Šiltovi\". Joševica na Banovini, kod Gline. pokolj u Erdutu 26. prosinca 1991. 7 osoba. Žrtve su Hrvati i Mađari. pokolj u Jasenicama 30. prosinca 1991. 5 hrv. civila (5 staraca). U zadarskom zaleđu 1992. Masovni zločin Nadnevak/razdoblje Žrtve Počinitelj Osuđeni Opis siječanj 1992. pokolj u Polju i Lađevačkom selištu 16.-21. siječnja 1992. 10 osoba. Četnici. 10 hrv. civila. Kod Slunja. pokolj u zaseoku Šašići kod Ervenika (Knin). 18. siječnja 1992. 4 osobe (2 malodobne djece.) Četnici. 1993. Masovni zločin Nadnevak/razdoblje Žrtve Počinitelj Osuđeni Opis veljača 1993. pokolj u Medviđi 9. veljače 1993. 10 civila. rujan 1993. pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993. 3 civila, 11 ranjenih. Od mine, prigodom počasti
@ okus zlato mamino pametno - nije predikat nego pridjev
dragane ajd kad seru ustashe boli me kujac,al kad sere prekršteni srbin i to dragan onda mi nije dobro vidi pošto provociraš i ideš mi na kujac da ti brat srbin kaže-je.em ti mater u pichku,jel ti sad jasno,marš stokoo prekrštena da imaš dve u glavi ćutao bi a ne lajao nikad,al nikad ti hrvat nećeš biti samo malo go .no prekršteno imaš popa sa bradom,koji se ženi i ima istočni obred a misliš da si hrvat..jadno
Ja sam DRAGEC, a vi ste sto vec jeste po vasim nick. A zasto NE bi pokazali svoje pravo cojstvo i herojstvo s nick kao: JOVO, STEVO, JOVANCE, DRAGANCE, MILOJCE....
O SRPSKIM POKOLJIMA ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Dalju od 1. kolovoza do prosinca 1991. Više od 120 ljudi. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a. Pokolj 25 civila. ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru. 3. rujna 1991. Ubijeno 20 Hrvata. Počinitelj:činitelj: Srbi ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Četekovcu, Balincima i Čojlugu. 3. rujna 1991. Ubijeno 24 Hrvata. Počinitelj: Srbi .++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Petrinji 8. studenog 1991. Ubijene 42 , od toga 16 DJECE. Počinitelj: Srbi ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Kostrićima 15. prosinca 1991. Ubijeno 16 hrv. civila (2 djece od 2 i 4 godine.) Počinitelj: Srbi ********************************************** pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. Ubijen 21 hrvatski civil (4 djece) Počinitelj: Srbi ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Pokolj kod Baćina je bio ratni zločin nad Hrvatima sela Baćina i Cerovljana. Počinile su ga snage JNA (mahom sastavljene od Srba) i srpske milicije, dana 21. listopada 1991., u doba najžešćih borbi rata u Hrvatskoj. Zločin su pobunjeni Srbi izvršili na lokaciji nedaleko od sela Baćina, kod Hrvatske Dubice, u središnjoj Hrvatskoj. Za vrijeme velikosrpske agresije, to područje je bilo predmetom izravnih teritorijalnih pretenzija pobunjenih Srba i velikosrpskih krugova u Srbiji i BiH. Većina civila je napustila područje za vrijeme srpskih napada koji su počeli u rujnu 1991. Napadačima je zapovjedao osuđeni srpski ratni zločinac Milan Martić, a napadačke postrojbe su činile JNA, Teritorijalna obrana i t.zv. \"Milicija RSK\". Oko 7. listopada, srpske snage su zauzele širu okolicu Hrvatske Kostajnice. Oko 120 seljana Hrvata, mahom starije dobi je ostalo živjeti u selima oko Hrvatske Dubice, Cerovljanima i Baćinu. U jutro 20. listopada 1991., srpske postrojbe su odvele 53 seljana iz Dubice i držala ih u vatrogasnom domu. Za vrijeme dana i iduće noći, desetero njih je bilo pušteno zbog toga što su bili Srbi ili u svezi sa Srbima. Idućeg dana, 21. listopada 1991., paravojne snage su odvele 43 osoba na mjesto u blizini sela Baćina. Najmanje 13 drugih ne-Srba civila se još dovelo na isto mjesto iz Cerovljana. Svih 56 je smaknuto na mjestu. U isto vrijeme, pobunjeni Srbi su dovukli još 30 civila iz Baćina i 3+24 iz Dubice i Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj lokaciji. Događaje su opisali svjedoci na suđenju Slobodanu Miloševiću i ostalima na Haaškom sudu. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Pokolj u Škabrnji 18. studenog 1991. Pokolj u Škabrnji je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku. Izveli su ga domaći pobunjeni Srbi uz pomoć snaga JNA 18. studenog 1991. Za posljedicu je imao ubijena 84 Hrvata, 26 branitelja i 58 civila, odnosno, svako domaćinstvo u Škabrnji je nakon tog napada bilo \"zavijeno u crno\". Pokolj u Jasenicama 30. prosinca 1991. Pokolj u Jasenicama je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku. Počinjen je nakon što su velikosrpske snage zauzele ovo podvelebitsko selo (selo su zauzele u razdoblju između 11. i 12. prosinca 1991.). U tom nedjelu je ubijeno pet starijih osoba u dobi od 70 do 75 godina 30. prosinca 1991.[ ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Medviđi 9. veljače 1993. Srbi su ubili 10 civila Hrvata. ++++++++++++++++++++++++++++++++++ U župi Promina četnici su tijekom Domovinskoga rata ubili 44 civila Hravta. ++++++++++++++++++++++++++++++++++ Srbi su u Vukovaru napravili genocid nad Hrvatima ++++++++++++++++++++++++++++++++++ Srbi su u Osijeku ubili više od 1200 civila Hrvata. ++++++++++++++++++++++++++++++++++ Za Ćelije se čulo najviše u vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku. Budući da je ovo selo bilo na važnom strateškom opskrbnom pravcu od Osijeka do Vukovara, gradova oko kojih se sve snažnije stezao obruč snaga JNA i pobunjenih Srba, i zbog činjenice što su bile mjesto odano hrvatskim vlastima, i Ćelije su bile izložene žestokim neprijateljskim pritiscima, a od svibnja 1991. su velikosrpske snage i njih okružile. 4. srpnja 1991. je JNA napala Ćelije, zajedno sa pobunjenim Srbima iz susjednih sela Bobote i Silaša, a uvodnica je bila napad na hrv. snage koje su dostavljale hranu i sanitetski materijal u Ćelije. 9. srpnja četnici su zauzeli Ćelije i potpuno ih spaljuju. Poslije su Ćelije postale poznate po masovnim grobnicama. Već 21. rujna su pripadnici t.zv. Teritorijalne obrane SAO SBZS, koju je predvodio srpski ratni zločinac Željko Ražnatović, bacili u masovnu grobnicu u Ćelijama tijela 11 zatočenika iz zatvora u Dalju. 11. studenog su isti počinitelji ubili pet zarobljenih civila iz Klise, koje su bili odveli u centar za obuku u Erdutu na ispitivanje. Tijela su im bacili u masovnu grobnicu u Ćelijama.
SRPSKE ŽRTVE U VOĆINU 04.04.2011. u 16:56h marasovac je napisao/la: 04.04.2011. u 16:37h KPJ.p2p.SDP je napisao/la: Paulin dvor ???? - Voćin - 45 starih mještana masakrirano - Crkva gospe Voćinske - kamen na kamenu nije ostao -------------------------------------------------------------------------------------------------------- Žrtve četničkog masakraa u Voćinu , lager Sekulinci, Hum, Bokane Pobijeni Hrvati civili od 14.08. 1991. Do 13. 12. 1911. 1 .Ilić Branko rođen 1956. -14.08.1991. Lager Sekulinci nestao 2. Galović Željko rođen 1949. - 26.08. 1991. Lisičine zaklan 3. Banovac Franjo, rođen 1938. -28.09. 1991. Lager Gudnoga ubijen 4. Vučeta Mirko rođen 1959. -5. 10. 1991. Lager Sekulinci nestao 5. Volf Antun rođen 1956. -15. 10. 1991. Lager Sekulinci nestao 6. Dorić Drago rođen 1959. -22.10. 1991. Industrija “Gaj”, Voćin nestao 7. Bon Ivica rođen 1954. -3. 12. 1991. Industrija “Gaj” Voćin ubijen 8. Ivanković Drago rođen 1960. -3. 12. 1991. Industrija “Gaj”Voćin ubijen 9. Salač Goran rođen 1972. -3. 12. 1991. Industrija “Gaj”Voćin ubijen 10. Supan Vlado rođen 1939. -3. 12. 1991. Industrija “Gaj”Voćin ubijen 11. Šimić Ivan rođen 1932. -6. 12. 1991. Prevenda Voćin zaklan 12. Šimić Marija rođena 1934. -6.12. 1991. Prevenda Voćin zaklana 13. Ament Veronika rođena 1914. -6.12. 1991. Prevenda Voćin zaklana 14. Đuzel Marijan rođen 1931. -13.12. 1991. Hum ubijen 15. Ridl Roman rođen 1932. -13.12.1991.Hum ubijen motornom pilom pa spaljen 16. Banovac Ivan rođen 1934. -13.12.1991. Hum ubijen motorkom pa spaljen 17. Vuković Marko rođen 1934. .13.12.1991. Hum zaklan pa spaljen 18. Martinović Tomo rođen 1934. -13.12.1991. Bokane odsječena glava 19. Martinović Katica rođena 1936. -13.12.1991. Bokane odsječena glava 20. Jorgić Mile rođen (nema podataka) 13.12.1991. Kometnik ubijen 21. Ojkić Teodor rođen (n.p.) 13.12.1991. Voćin ubijen 22. Majić Stipan rođen 1909. -13.12.1991. Voćin Pašina ulica ubijen 23. Majić Ana rođena 1918. - 13.12. Voćin Pašina ul. ubijena 24. Šimić Jaga rođena 1929. -13.12.1991. Voćin Pašina ul. ubijena 25. Peršić Franika rođena 1928. -13.12.1991 Voćin Pašina ul. ubijena 26. Matanči Marija rođena 1939. -13.12.1991. Voćin Pašina ul. ubijena 27. Medić Branko rođen 1959. -13.12. Voćin Pašina ul. ubijen 28. Matanči Stjepan rođen 1932. -13.12.1991. Voćin Pašina spaljen 29. Jurmanović Stjepan rođen 1933. -13.12.1991. Voćin Pašina zaklan 30. Štimac Stjepan rođen 1959. -13.12.1991. Voćin Pašina zaklan 31. Štimac Mirjana rođena 1959. -13.12.1991. Voćin Pašina zaklana 32. Štimac Jakob rođen 1911. -13.12.1991. Voćin Pašina ubijen 33. Štimac Angela rođena 1915. -13.12.1991 Voćin Pašina ubijena 34. Buljevac Antun rođen 1907. -13.12.1991. Voćina Pašina ubijen 35. Peršić Alojz rođen 1922. -13.12.1991. Vočin Karanova ul. ubijen 36. Tomolo Rozalija rođena 1921. -13.12.1991. Voćin Karanova ubijena 37. Volf Dragutin rođen 1922. -13.12.1991. Voćin Karanova ubijen 38. Matanči Franjo rođen 1926. -13.12.1991. Voćin Prevenda ubijen 39. Matanči Marija rođena 1927. -13.12.1991. Voćin Prevenda ubijena 40. Šimić Julka rođena 1932. -13.12.1991. Voćin Prevenda ubijena 41. Ivanković Mara rođena 1900. -13.12.1991. Voćin Prevenda zaklana 42. Dorić Paulina rođena 1911. -13.12.1991. Voćin Prevenda Spaljena 43. Medved Mirko rođen 1929. –13.12.1991.Voćin Prevenda ubijen 44. Pajtl Josip rođen 1965. -13.12.1991. Voćin Trg Gospe ubijen 45. Laich Željko rođen 1958. -13.12.1991. Voćni Trg Gospe spaljen 46. Nenadović Stojan rođen 1914. 13.12. 1991. Bokane ubijen I ovo je sustavni zločin, zločin ujedinjenog velikosrpko-četničkog i jugo-komunističkog sustava, koji je vodio jugo-komunist Milošević a asistirali mu srbo-četnici poput Šešelja. Titov i Dražin učenik u zajedničkom \"sadejstvu\". Nu, ovaj zločin kao i ostali zločini sustava ne zabrinjavaju Josipovića, njega zabrinjavaju incidenti koji su pojedini Hrvati počinili zato jer su iskočili iz sustava koji za razliku od komunističko-četničkog Miloševićevog sustava takve stvari nije tolerirao. Uglavnom Hrvatska vojska nije izvršila nijedan ratni zločin u čitavom ratu. A Josipovićevi s \"lijepim kapama\" su klali od Vukovara, preko Škabrnje pa sve do Dubrovnika, sustavno, planski i organizirano!
Večernji List 12-4-2011 Protiv umirovljenog generala JNA Aleksandra Vasiljevića (72) i potpukovnika Miroslava Živanovića (61) Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku jučer je podignulo optužnicu zbog osnivanja logora u kojima su tijekom rata brojne žene silovane, a civili i ratni zarobljenici fizički i psihički zlostavljani. Mučenje civila Logori su bili na napuštenom poljoprivrednom imanju u okolici Begejaca, na napuštenoj farmi u Stajićevu, u Sremskoj Mitrovici (u dijelu tamošnjeg kazneno-popravnog doma) te u zatvorima u Nišu i Staroj Gradiški. U njih su dovođeni civili, među kojima je bilo djece, žena i maloljetnika, iz Osijeka, Vukovara, Karlovca, Slunja, Stare Gradiške, kao i drugih mjesta u Hrvatskoj. Optužnica tereti i Vasiljevića i Živanovića da nisu poduzeli baš ništa kako bi olakšali život zatočenima, iako su znali da ih čuvari logora tuku drvenim i željeznim palicama, izvode na lažna strijeljanja, ispituju... Od posljedica batinanja čuvara Ivice Vuletića i drugih nepoznatih osoba u Begejcima i Stajićevu umrli su Ivan Kamarela i Božo Kelava, Branko Koch, Ivan Kunac i Zlatko Brajer. Čuvar logora u Stajićevu, Slobodan Bačić svakodnevno je Ivanu Krznariću prislanjao nož pod vrat i prijetio ubojstvom, Đuru Tvorka izvukli su iz autobusa i pretukli do smrti... Ista stravična smrt u Sremskoj Mitrovici zadesila je Josipa Boldiša, Zlatka Cvitkovića, Damira Kiralja, Antuna Plivelića, Niku Šoljića i Ivana Švarka. U logoru u Staroj Gradiški nakon premlaćivanja pripadnici vojne policije ubili su Marijana Raužana. Žene zatočene u Begejcima i Stajićevu čuvari logora svakodnevno su silovali i seksualno zlostavljali ne bi li i tako utjecali na psihičko slamanje zatočenih civila. Iako je istraga protiv Vasiljevića i Živanovića već bila pokrenuta, nakon uhićenja Tihomira Purde hrvatski branitelji podnijeli su protiv njih kaznene prijave zbog iznuđivanja iskaza u srbijanskim logorima, pa je u siječnju istraga proširena i na taj dio. Vasiljević vodio “Štit” Uz ratne zločine, Vasiljević je hrvatskoj javnosti poznat i po tome što je vodio operaciju “Štit” u kojoj je KOS otkrio da se hrvatska vojska naoružava. Glavni suradnik bio mu je Vladimir Jagar koji je uspio montirati kameru u vrata ormara i snimiti sastanak svoga susjeda Martina Špegelja s Josipom Boljkovcem, Đurom Dečakom i Antunom Habijancem, a tu je snimku KOS i javno objavio. Vasiljević je bio krunski svjedok na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu 2003. Tada je tvrdio da zna više slučajeva u kojima su hrvatske snage ubijale oficire JNA, pa je tada naveo i ubojstva u Bjelovaru. Među osuđenima i jedna žena – Ivanka Savić U razdoblju od 1993. do 2007. godine za logore su pravomoćno izricane presude po optužnicama tužiteljstva u Šibeniku, Vukovaru, Osijeku, Sisku, Splitu, Dubrovniku i Slavonskom Brodu. Osuđeni su Petar Krivić, Nikša Beara, Đorđe Jaramazu, Milan Atlija, Dušan Čučković, Ivan Čurčić, Miloš Držaić, Dušan Mišić, Dragan Savić, Jovica Vučenović, Slobodan Bačić, Ivica Vuletić (državljanin Srbije), Milan Gojković, Veso Praća, Vlastimir Denčić, Ranko Pralica, Stanko Palančan, Đuro Birač, Petar Baltić, Stevan Bjelaljac, Đuka Bogunović, Milan Ljubičić, Vlado Ćordaš, Tintor Draga, Petar Vladaić, Ilija Đaković, Dragan Matijević, Ilija Baždar, Rade Baždar, Mirko Graorac, Branko Ljubišić i Jovan Romčević. Među osuđenim muškarcima nalazi se i jedna žena. To je Ivanka Savić koja je određivala tko će od zarobljenika u logor u Begejcima, tko u Niš, a tko u druge logore u Srbiji.
KEKEC, predikat ili pridjev po tvom pitanju nista ne mijenja
SRPSKI ZLOČINI u Omarskoj BiH Citat iz svjedocenja logorasa Omarske:10 dana poslije naseg dolaska Srbi su zapoceli sa mucenjem i ubijanjima. Strazari su dolazili i odvlacili ljude nasumce.Svake noci culi smo hitce, a svako jutro oko 6 sati vidjeli smoo 20-30 mrtvih koje su stavljali na kamion i odvozili. Vozac kamiona bio je Milenko Radivojac. Za vrijeme dok sam ja bio u Omarskoj preko 2000 lljudi bilo je ubijeno. Zapovjednik logora bio je milicajac Zeljko Mejagic a njegov zamjenik Srbin sa nadimkom \"Kvocka( neznam mu ime). Poslije svake bitke na frontu ili na srpski praznik strazari su ubijali zatvorenike. Muslimanski i Hrvatski zatvorenici bili su tuceni, lopatama,krampovima,cekicima metalnim sipkama cipelama i muceni paljenom gumom. Vidjeli smo Hrvata,Milu Salaja kako visi sa dizalice 3 dana,zavezanih ruku, Srbi su ga udarali krampom i drugim alatom dok naposljetku nije preminuo.Strazar sa prezimenom Delic primorao je Samira Kivca da prepise kucu svog oca ,svoj auto i zemlju.Delic i jos jedan strazar prebili su Serifa Velica toliko tesko, kad su ga donjeli nazad u deki ,svi smo mislili da je mrtav.Delic je rekao kako je razlog za prebijanje bilo to sto ga Serif nije pozvao na kavu kad je on punio auto benzinom na pumpi prije pola godine. Augusta 6 moj susjed Senad Sivac je streljan. Ubio ga je sin od Rade Grubana(nadimak \"Vojvoda\") u sobi 26 pred prako 300 svjedoka, bez ikakva razloga. I drugi strazari su ubijali ,medju njima Milan Andzic,Slavko Miletic, Zeljko Mejagic, Mico Hrvacanin, dok sam druge znao samo po nadimku, Kvocka,Prevara, Dzaja,Ritan,Stevan, Nenad(Neso). Citat iz svjedocanstva I.B.(musliman,Sanski Most). \"Cetnici su \"cistili\" kucu po kucu.Na ulici Muhic zivio je Ivica Uzar,Hrvat. Njegova kcerka sa muzem muslimanom i njihovom kcerkom bila je u posjeti. Kad su Srbi otvorili vatru svi su pobjegli u kucu njihovog susjeda Hasnije Staklorezca. Sakupilo se tu 12 ljudi i 10-tero djece. Srbi su ubacili bombe u kucu i zatim usli i zaklali i pistoljem ubili prezivjele.Na mojoj ulici \"Rudija Bajric\" Srbi su uhvatili Velica , Selmana i jos dva muslimana koje nisam poznavao. Zavezali su ih bodljikavom zicom za\"kamenac\", gdje su ih mucili i ubili. Jula /7/1992 odveli su me u Manjacu. U Manjaci su Hrvati imali \'poseban\" tretman. Kad god su gubili na bojnom polju Srbi su im lomili prste i ruke ili ih sjekli nozevima.Augusta7/1992 Srbi su doveli zatvorenike autobusima iz Omarske.Cetnici su ubili nozevima u srce ili zeludac 8 muskaraca. Josica Cindric je bio prisiljavan od Srba da upotrebljava rijec \"opstina\" umjesto \"opcina\". Kad je on to odbio ,mucili su ga i polomili mu ruku i prste. U Decembru su Srbi autobusima odveli 200 Hrvata i 324 muslimana za \"razmjenu\". Nitko od tih ljudi nikada nije pronadjen. Upravnik logora bio je pukovnik Popovic, a drugi krvnici Zeljko Bulatovic(Bula), Zoran Popovic(Pop) iz Banja Luke,Predrag Predojevic, Nedeljko Stojcic iz Kljuca,Aleksandar Popovic iz Banja Luke,Bato Tomic i mnogi drugi kojima nisam znao imena. Iz Manjace sam izasao 14/Decembra/1992 pod pokroviteljstvom Crvenog kriza i otisao u Karlovac,Hrvatska.Srpski civili i 4etnici bacali su kamenje na autobuse,pucali, zaustavljali autobuse i premlacivali ljude.
dragane ti nisi ni srbin ni hrvat.......ti si govno jebem ti mater
cubalibre, znao sam da si nekrofil. Slobodno izvoli
vagabunda je poludeo u sitne sate...a dragec ni na nebu ni na zemlji....sad je u tripu,da li je srbin ili je srbijanac....ili gorki katolik.....ne zna ni on vise.
@cubalibre kako mi je zao tvoje drage Krajine...suze mi teku...hahahha...cak ni zatvor Gotovini nece ti vratiti Krajinu...hahahahahahaha...cekaj malo...kako ono pravi Srbi u Beogradu likove pored tebe zovu???...eh da, evo upravo mi palo na pamet...Katolici...hahahahahahaha...
OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10. travnja 1993. godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca. Radi se o sumnji daa posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika, te nakon mjesec dana ubijeni. 12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1. i lubanja broj 12. ) 1. BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći. Radi se o računu Croatia osiguranja, te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom. 2. GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama, te prema remenu hlača. 3. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu, vunenih čarapa te vesti. 4. MIHALINA ZDRAVKO Identifikacija izvršena prema vesti. 5. ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru, smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača. 6. JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama, čarapama, vesti i satu. 7. LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. 8. LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom. 9. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje. 10. SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. 11. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti. 12. LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci, vesti i cipeli.
ma ajde u gajbu jelen piva da će antiša popušiti minimum 15 godina jel sme neko...? a onda vama još jedan pečat u čelo -genocidna nacijo
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
cubalibre ima li stogod iz druge ruke?