Brojnost praćenih životinjskih populacija u svijetu pala je u prosjeku za 73 posto između 1970. i 2022. godine, pokazuje izvješće o stanju planeta koje svake dvije godine objavljuje organizacija WWF. O alarmantnim podacima, ugroženosti Jadrana i mogućnostima za očuvanje prirode u emisiji Rezolucije Zemlja Večernjeg TV-a govorio je Patrik Krstinić, vršitelj dužnosti direktora Programa zaštite prirode WWF Adrije.
Kako je objasnio, izvješće obuhvaća približno 5900 vrsta kralježnjaka i oko 36.000 populacija čija se brojnost prati na globalnoj razini. Pritom pad od 73 posto ne znači da je nestalo toliko životinja, nego da se za toliko u prosjeku smanjila brojnost praćenih populacija. Istodobno, oko 50 posto praćenih populacija stabilno je ili raste, što pokazuje da se negativni trendovi mogu preokrenuti, iako su mnoge vrste još daleko od brojnosti koju su imale sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Među najvećim prijetnjama prirodi Krstinić ističe degradaciju staništa, dok će posljedice klimatskih promjena biti prisutne još desetljećima. Posebno su ugrožena slatkovodna staništa, na koja istodobno utječu pregrađivanje i kanaliziranje rijeka, onečišćenje, uzimanje vode za navodnjavanje i klimatske promjene. Zbog smanjenja vodostaja, pa i potpunog isušivanja pojedinih vodotoka, vrste koje u njima žive sve teže opstaju.
Ni Hrvatska nije izvan tih trendova. Iako se izvješće ne izrađuje na nacionalnoj razini, Krstinić upozorava da je Jadran dio Mediterana, jednog od najugroženijih mora na svijetu. Prema podacima koje je iznio pozivajući se na izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu iz 2025. godine, oko 65 posto ribljih stokova u Mediteranu i Crnom moru ocijenjeno je ugroženima. Dodaje i da Hrvatska ima kvalitetan zakonodavni okvir za zaštitu prirode, ali da provedba na terenu još zaostaje za propisima. Više pogledajte u videu.
Otvori KEKS Pay
Kao da mi možemo bilo što promijeniti. Klima se mijenja, mi smo samo tu da to popratimo. I da se prilagodimo, što ljudi najbolje rade.