Ustavni je sud objavio niz svojih novih odluka koje se tiču zaposlenih u državnim i javnim službama, sudaca, znanstvenika...
Vladine mjere štednje pod znakom su pitanja. Zatražena su očitovanja ministarstava rada, uprave i financija. U povodu čak 521 prijedloga pokrenut je postupak ocjene ustavnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža.
Temeljem tog zakona, od 1. travnja do kraja godine za zaposlene u državnim i javnim službama nema povećanja plaće po osnovi radnog staža koje je kolektivnim ugovorom dogovoreno.
Ocjenu su, među inima, tražili Sindikat državnih i lokalnih službenika RH, Matica hrvatskih sindikata, Nacionalni sindikat policije MUP-a, Carinski i Sindikat Porezne uprave, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Nezavisni hrvatski sindikati, Sindikat policije Hrvatske i Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi.
Na prijedlog Matice hrvatskih sindikata pokrenuta je ocjena ustavnosti zakona, a u povodu ukupno 476 prijedloga i uredbe, kojima su zaposlenima u javnim službama uskraćene božićnice za razdoblje od 2012. do 2014. te regres za razdoblje od 2013. do 2014. predviđeni kolektivnim ugovorom.
Vlada je predlagatelj propisa, a s druge strane poslodavac i stranka kolektivnog pregovaranja. Ne smije se dogoditi da Vlada pri tomu pogoduje sebi kako bi izbjegla obveze. Time se stavlja iznad prava, a to nije demokracija. Božićnica i regres paralelno su sa zakonskim izmjenama dogovoreni u kolektivnim pregovorima Miranda Mrsića sa šest sindikata te su se sindikati odrekli tih prava za protekle godine, dok su za 2014. samo dva sindikata na to pristala (Spomenke Avberšek i Antuna Guljaša).
Na prijedlog Udruge hrvatskih sudaca otprije pet godina te drugih pojedinaca ukinuta je zakonska odredba koja je omogućavala Vladi da “posebnom odlukom” određuje osnovicu za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
Plaće sudaca mora uređivati zakonodavac tako da se “poštuje bit jamstva stabilnosti sudačke funkcije, to jest pravilnog, stručnog i nepristranog provođenja pravde, pri čemu svi elementi sudačkih plaća moraju biti primjereni dostojanstvu sudačke profesije i teretu odgovornosti sudaca”. Na prijedlog općinskog suca Zorislava Kaleba ukinuta je i odredba o naknadi materijalnih troškova pravosudnim dužnosnicima prema propisima koji vrijede “za ostale korisnike državnog proračuna”.
S obzirom na to da je više različitih korisnika, odredba je manjkava i otvara nepotrebne sporove.
Obje ukinute odredbe Sabor treba srediti do 15. prosinca kad prestaje vrijediti.
Ustavni je sud ukinuo i više odredaba Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja u odnosu na redovite profesore na visokim učilištima, profesore visokih škola te znanstvene savjetnike koji su 30. srpnja 2013. bili u trajnom zvanju te se u odnosu na njih zakon primjenjuje sukladno obrazloženju Ustavnog suda, po kojem mora postupiti i Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje.
Riječ je o složenom režimu nastavka rada nakon 65. godine. Ustavni je sud zaključno osudio nedopustivu zakonsku intervenciju (2013.) u tako važno područje kao što su znanost i visoko obrazovanje, koji su izazvali poveću zbrku, sukobe zakona, nesigurnost, brisanja odredaba odmah nakon donošenja... Riječ je o još jednom promašaju Željka Jovanovića.
>>Ne bježimo od preferencijskog glasanja, ali SDP-u i Vladi sad je preče gospodarstvo
>>Protiv uprave Fine diže se kaznena prijava zbog nesavjesnog poslovanja
>>Mirando Mrsić: SDP se mora promijeniti. Stranke koje se nisu mijenjale na kraju su nestale
da li će možda i penzići ušičariti nešto od Ustavnog suda?