Nobelovu nagradu za mir osvojila je María Corina Machado iz Venezuele. Nagrađena je za svoj neumorni rad na promicanju demokratskih prava za narod Venezuele te za svoju borbu za postizanje pravednog i mirnog prijelaza s diktature na demokraciju.
"Bila je ključna, ujedinjujuća figura u političkoj oporbi koja je nekoć bila duboko podijeljena – oporbi koja je pronašla zajednički cilj u zahtjevu za slobodnim izborima i predstavničkom vladom. To je upravo ono što čini srž demokracije: naša zajednička spremnost da branimo principe narodne vlasti, čak i kada se ne slažemo. U vrijeme kada je demokracija ugrožena, više je nego ikad važno braniti taj zajednički temelj", poručio je Nobelov odbor.
Kao osnivačica organizacije Súmate, posvećene demokratskom razvoju, Machado se zalagala za slobodne i poštene izbore prije više od 20 godina, dodaje Nobelov odbor te ističe kako se u svom radu od tada zalagala za neovisnost pravosuđa, ljudska prava i narodno predstavljanje. Godinama je, kažu, radila za slobodu venezuelanskog naroda.
"Uoči izbora 2024. godine gospođa Machado bila je predsjednička kandidatkinja oporbe, ali režim je blokirao njezinu kandidaturu. Tada je podržala predstavnika druge stranke na izborima, Edmunda Gonzaleza Urrutiju. Stotine tisuća volontera mobiliziralo se. Bili su obučeni kao promatrači izbora kako bi osigurali transparentne i poštene izbore. Unatoč riziku od uznemiravanja, uhićenja i mučenja, građani diljem zemlje bdjeli su nad biračkim mjestima. Pobrinuli su se da konačni rezultati budu dokumentirani prije nego što režim uspije uništiti glasačke listiće i lagati o ishodu."
"Napori kolektivne oporbe, prije i tijekom izbora, bili su inovativni i hrabri, mirni i demokratski. Oporba je dobila međunarodnu podršku kada su njezine vođe objavile prikupljene rezultate glasanja, pokazujući da je oporba pobijedila uvjerljivom razlikom. No režim je odbio prihvatiti rezultate izbora i čvrsto se držao vlasti", poručuje Nobelov odbor.
Za Nobelovu nagradu za mir bilo je nominirano 338 kandidata, točnije 244 pojedinca i 94 organizacije. To je značajan porast u odnosu na prošlu godinu kada je bilo 286 nominiranih. Najveći broj nominiranih zabilježen je 2016. godine, njih 376.
Nobelov odbor ne potvrđuje imena nominiranih ni samim kandidatima. Kako navodi, postoje slučajevi kada se imena kandidata pojavljuju u medijima, bilo kao rezultat čistih nagađanja ili zato što pojedinci sami objavljuju da su nominirali određene kandidate. Popis nominiranih za Nobelovu nagradu za mir objavljuje se 50 godina nakon dodjele nagrade, u skladu s pravilima Nobelove zaklade.
FOTO Ovo su najsigurnije države na svijetu: Evo gdje se nalazi Hrvatska. BiH i Srbija daleko iza nas
A koliko je ratova ona zaustavila?