Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 107
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ŠVEĐANI UPOZORAVAJU

Što Rusi planiraju na Baltiku: 'Ne možemo dopustiti da preuzmu kontrolu i okruže Baltičko more'

FILE PHOTO: NATO naval exercise Northern Coasts 2023 in the Baltic Sea
Foto: JANIS LAIZANS/REUTERS
1/3
23.05.2024.
u 15:42

Nakon završetka Hladnog rata, Švedska je 1990-ih naglo smanjila svoje izdatke za obranu. Tek nakon ruske aneksije poluotoka Krim 2014. ponovno je došlo do povećanih ulaganja u sigurnost zemlje

Napetosti na Baltiku rastu godinama. Šef glavnog stožera švedske vojske sada upozorava na želju Kremlja za preuzimanjem prevlasti. Ruski predsjednik Putin mogao bi, kaže on, baciti oko na jedan strateški važan otok. "Ako Rusija preuzme kontrolu i okruži Baltičko more, to bi imalo ogroman utjecaj na naše živote - u Švedskoj i svim drugim državama Baltičkog mora. To ne možemo dopustiti", rekao je Micael Byden. "Baltičko more ne smije postati Putinovo igralište na kojem on širi strah na članice NATO-a“, rekao je general.

S otoka Gotlanda, rekao je dalje, Švedska može pomoći drugim državama NATO-a na Baltičkom moru da žive u sigurnosti. "Ali ako Putin napadne Gotland, on može s mora ugroziti zemlje NATO-a. To bi bio kraj mira i stabilnosti u nordijskoj i baltičkoj regiji", rekao je Byden, piše Deutsche Welle.

Bez vojnih posljedica za ulazak u NATO

U pogledu ulaska Švedske u NATO, Putin je prijetio posljedicama. Međutim, Byden nije mogao potvrditi da su prijetnje Kremlja pratila i djela. "U osnovi nismo vidjeli više aktivnosti Rusije od pridruživanja nego ranije."

VEZANI ČLANCI:

Švedska je, rekao je dalje, u scenarijima polazila od toga da će Rusija demonstrativno pokazati svoje mišiće. "Ali nismo računali s invazijom i kopnenim trupama", rekao je Byden novinama RND. Kada je Švedska promatrala kretanje ruskih trupa, to nije bi bilo izravno na njezinim granicama, rekao je Byden. “Oni izvode vježbe, ali samo na očekivanoj razini", rekao je on. S druge strane, rekao je, očekivane su “nevojne provokacije”, poput dezinformacija, klevetničkih kampanja i kibernetičkih napada. “Bilo je ozbiljnih kibernetičkih napada, ali teško je reći tko zapravo stoji iza njih”, rekao je Byden. "U nekim slučajevima to je definitivno bio neki državni akter, ali je mogao biti i neko drugi, a ne Rusija“, dodao je on.

Ruski naftni tankeri „prijetnja okolišu u Europi"

Švedski načelnik Generalštaba također je upozorio na ozbiljnu katastrofu koju uzrokuju stari ruski naftni tankeri u Baltičkom moru. "Rusija bi mogla izazvati ekološku katastrofu direktno ispred naših vrata i učiniti da to izgleda kao nesreća. Ekološke posljedice bile bi razorne", rekao je Byden u novinama RND.

Ruski naftni tankeri su, dodao je on, stvarna opasnost za okoliš u Europi. No, Rusija bi te brodove mogla koristiti i na druge načine za vođenje rata protiv NATO-a, rekao je Byden. "Ne postoji bolji način da nam se Rusija prikrije nego da se maskira u stari naftni tanker. Oni mogu koristiti brodove za prisluškivanje naših komunikacija, tajno nešto transportirati ili ih koristiti za podvodne sabotaže", rekao je Byden.

VEZANI ČLANCI:

Ministar za civilnu obranu upozorio je na mogući rat

U siječnju je švedski ministar civilne zaštite Carl-Oskar Bohlin izazvao pomutnju kada je na konferenciji o obrani istaknuo da bi u Švedskoj moglo doći do "rata". Ubrzo nakon toga, Byden je također izjavio da se ljudi u zemlji moraju “mentalno pripremiti za rat”.

Nakon završetka Hladnog rata, Švedska je 1990-ih naglo smanjila svoje izdatke za obranu. Tek nakon ruske aneksije poluotoka Krim 2014. ponovno je došlo do povećanih ulaganja u sigurnost zemlje. Prošle je godine vlada priopćila da će premašiti cilj od dva posto troškova za obranu 2024. godine. Prema pisanju švedske novinske agencije TT, za ovu godinu planirana je potrošnja od oko 6,5 milijardi švedskih kruna. Međutim, prema navodima Švedske agencije za civilne hitne slučajeve, potrebno je gotovo tri puta više da se pokrile potrebe. Konačno, u travnju 2024. mjesec dana nakon što je Švedska ušla u NATO, vlada te skandinavske zemlje objavila je da će uložiti 385 milijuna švedskih kruna (33 milijuna eura) u civilnu obranu i obnovu skloništa od zračnih napada, obrazloživši to njenom procjenom da je pogoršano sigurnosno stanje. Prema navodima, novac će također ići u jačanje hitnih službi, izgradnju zaliha lijekova i kibernetičku sigurnost zemlje.

 

GALERIJA Oklopna vozila privukla brojne Ruse: Izložena oprema koju je vojska zarobila u Ukrajini
FILE PHOTO: NATO naval exercise Northern Coasts 2023 in the Baltic Sea
1/17

Komentara 8

ŽE
Žegarni
15:57 23.05.2024.

Kupiš par ukrajinskih vodenih drona i Baltičko more je toliko rusko kao i Crno more gdje se ruski nepobedivi brodovi masovno ili skrivaju i zadnjim rupama ili pretvaraju u podmornice. 2 svjetska sila. Hahaha

DU
Deleted user
16:39 23.05.2024.

Nitko ne želi Rusiju u svojoj blizini...pa ni ruski građani.

BI
billynik
16:50 23.05.2024.

Koja huškačka propaganda, nadam se da će jednog dana bar dio ovih huškača odgovarati, barem pred Bogom.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije