S povišenom temperaturom obiteljskom liječniku Goranu Laziću u ordinaciju su došla tri pacijenta. Svima je napravljena krvna slika, postavljena dijagnoza i propisana terapija – bez pisanja uputnica, odlaska u dislocirani laboratorij, čekanja na vađenje krvi i potom čekanja na nalaz, što bi potrajalo barem jedan dan, a u međuvremenu bi opreza radi sigurno svi pacijenti preventivno dobili antibiotik koji je na kraju bio potreban samo jednom.
Ultrazvuk, spirometrija
Konkretan je to primjer iz prakse čiji su učinci očiti – u posljednja četiri mjeseca lani napisano je gotovo 130 tisuća uputnica manje nego u istom razdoblju 2012. godine. Udio u tom smanjenju ima i obrada pacijenata kod primarnog liječnika umjesto donedavno uobičajenog slanja u druge, ''više“ zdravstvene ustanove. Da je nekomu od spomenuto troje pacijenata, primjerice, zatrebao pregled ultrazvukom, EKG, vađenje hormona štitnjače, spirometrija ili možda pregled ginekologa, kod doktora Lazića mogli bi sve riješiti – bez čekanja koje je rak-rana zdravstvenog sustava.
Ovaj je karlovački liječnik, naime, dio skupne prakse u Hrvatskoj koju čine 24 povezana liječnika. Uz liječnike obiteljske medicine, tu su pedijatri i ginekolozi, a dio ih je i fizički na istoj adresi. Okupljali su se prošle, a povezali ove godine te su najveća polivalentna skupna praksa u Hrvatskoj. Zajednički su opremljeniji, zbog čega su veće i mogućnosti obavljanja niza pretraga. Poznaju uža područja interesa jedni drugih te se praktično konzultiraju. U skupnoj praksi, kažu, mogu liječiti cijelu obitelj.
– Prvi smo put uspjeli smanjiti rast potrošnje u zdravstvu i tako osigurali sredstva za najnovije lijekove za teške i smrtonosne bolesti. Zahvaljujući preventivnim panelima imamo sistematizirane podatke i sad vladamo činjenicama – kaže dr. Lazić, a paneli koje navodi informatizirani su ''karton“ kroničnih bolesnika s dijagnozom dijabetesa, povišenog krvnog tlaka, astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti. Upravo te bolesti, naime, čine oko 60 posto svih troškova u zdravstvu.
Dežuraju subotom
S onima koji nemaju nijednu od tih dijagnoza obiteljski liječnici rade na prevenciji. Očekuje se, naime, da će u jednoj godini obaviti više od milijun preventivnih pregleda. Sve su to učinci novog modela ugovaranja primarne zdravstvene zaštite koji su očito zaintrigirali i Svjetsku zdravstvenu organizaciju čija delegacija u rujnu stoga dolazi u Hrvatsku. Dosad su se u 688 skupnih praksi organizirala 2054 liječnika, a dio je ove karlovačke i pedijatar Vladimir Franković, dr. med., koji kao još jedan plus ističe upravo timski rad. To je potvrdio i ginekolog Berislav Kekić, dr. med. koji će podcrtati učinkovitost skupne prakse.
– Imamo obavezne peer grupe, na nivou stručnih sastanaka, gdje se, recimo, mi ginekolozi upoznajemo s pedijatrijskim temama i obratno – objašnjava dr. Kekić. Svi oni dio su ove prakse koja je organizirala i subotnja dežurstva, a međusobno su povezani ugovorom. No zdravstvena administracija ne dopušta osnivanje ustanove za zdravstvenu skrb koja bi imala mogućnost potpisivanja koncesijskog ugovora. Dok sustav to ne prepozna, ova će praksa i dalje skraćivati liste čekanja, prevenirati kronične bolesti i napredovati.
Što više mudruju sve gore i gore, zdravstvo nam je u rasulu. ....... Kod Milinovića to je još nekako i klapalo, bilo je valjda prostora ........ a sad nema prostora nema ministra nema ništa rasulo