Na današnjoj sjednici Vlada je raspravljala o ukidanju poticaja na stambenu štednju u 2014. godini i Linićevu Zakonu o potrošačkom kreditiranju koji je izazvao negodovanje HNB-a i bankara.
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona predstavio je zamjenik ministra Leverić te kazao da se zakon mijenja tako što će se prag za zakon javne nabave podići sa 70 tisuća kuna na 200 tisuća kuna, a radova na 500 tisuća kuna.
"Ušli smo u proceduru prekomjernog deficita"
Poticaji na stambenu štednju privremeno će se ukinuti – za uplate štednje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine, što je kompromisno rješenje jer ih je ministar financija Slavko Linić želio potpuno ukinuti.
– Ovo nije ukidanje poticaja za stambenu štednju, nego korekcija poticaja za jednu godinu. Ušli smo u proceduru prekomjernog deficita i uštede su nam potrebne više nego ikada. Nema zezanja – rekao je Zoran Milanović.
– Od 1998. do danas uplatili smo više od milijardu kuna za poticaje za stambene kredite – rekao je ministar financija Slavko Linić i dodao kako su efekti toga premali iznos kredita koji je 5,5 milijardi kuna.
"Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama"
– Udio štedionica na ukupnu masu kredita je samo 5,5 posto – kazao je Linić i dodao kako imamo velik broj neprodanih stanova. – Čak 87 posto štediša ima jednu nekretninu, a 17 posto ima dvije nekretnine pa je to razlog da se ne ide u nabavku nego štede za djecu – kazao je Linić.
U Zakonu o potrošačkom kreditiranju kamate u kreditima koji imaju aprecijaciju veću od 20 posto u odnosu na početni tečaj određivat će se na temelju početne kamatne stope i početne vrijednosti libora. Bankari tvrde da će time izgubiti 650 milijuna kuna.
Linić je predstavio taj nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. – Već više od godinu dana vodimo razgovore s HNB-om, bankarima i udrugama. Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama i više kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovama kredita – rekao je Linić i dodao da više ne dozvoljavaju nove naknade nakon ugovorenog kredita.
– Ministarstvo će propisivati koje su naknade dozvoljene za stambene kredite. Obvezali smo banke da moraju građane u pisanom obliku upozoriti što je to tečaj, što mogu očekivati i što su promjenjive kamatne stope – rekao je Linić i dodao da je najvažnija stvar mijenjanje kamatne stope.
– Definirali smo maržu banke koja se ne smije mijenjati nakon što ugovore kredite – kazao je Linić i dodao da se smije mijenjati samo kamata koja se temelji na tržišnim elementima. – Definiraju se sve valute koje klize više od 20 posto. U tom slučaju banke ne smiju klizati sa svojom maržom. Vratili smo da se banke moraju vratiti na početnu maržu koju je ugovorila bez prava klizanja – rekao je Linić i dodao kako bankarski sektor smatra da "neće zaraditi, a ne da će izgubiti".
– Nije u redu da građanin snosi i tečajnu razliku i da banka još dodatno zaradi na marži – rekao je Linić i dodao kako žele "žešće staviti" pod kontrolu kamate.
"Želimo spriječiti ekstra profite banaka"
– Ovdje se radi o zaštiti potrošača. Većina ove materije građanima je nejasna. Pokušavamo ograničiti prostor arbitrarnosti banaka – kazao je premijer Zoran Milanović i dodao kako žele spriječiti "ekstra profite banaka".
– Kredit za prosječnu obitelj ne smije biti hazard – rekao je Milanović i dodao kako svatko mora paziti što potpisuje. – Svatko treba znati može li si priuštiti jednosoban ili trosoban stan ili automobil od 100 ili 300 konja – kazao je Milanović.
– Vjerojatno će biti tužbi. Postavljamo pravila igre kako bi građani mogli sigurnije ulaziti u aranžmane s bankama – kazao je Milanović.
Vlada je odlučila da Fond za naknadu oduzete imovine postaje proračunski korisnik što znači da će sredstva od prodaje stanova ići u proračun, a uskladili su i zakon o autorskom pravu s pravilima EU. Prava umjetnika izvođača i proizvođača fonograma produžila su se sa 50 na 70 godina.
Za ublažavanje posljedica elementarne nepogode u Krapinsko-zagorskoj županiji Vlada je izdvojila 2,2 milijuna kuna pomoći.
Vlada je osnovala i radnu skupinu za koordinaciju i praćenje provedbe reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Odlučila je i da svi redoviti studenti imaju status osiguranika u zdravstvenom osiguranju osam godina od dana svog upisa.
>>Vlada s MOL-om otkazala pregovore o upravljanju Inom
