Torbice, tenisice, cipele, remenje i novčanici od pitona, kobre ili varana, bodlje dikobraza ili ekstenzije u kosi od kože i dlake majmuna... samo su neke od zabranjenih "egzota" s liste Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), koje će Hrvatska, kao točka ulaska na veliko europsko tržište, ubuduće još jače kontrolirati, najavio je u zagrebačkoj Zračnoj luci ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović.
Radi edukacije o pograničnom prometu i trgovini divljim vrstama upravo je, naime, na Plesu postavljen prvi CITES izlog koji će putnicima skretati pozornost na predmete od rijetkih i ugroženih divljih vrsta koje nikako ne smiju imati ni podržavati njihovu ilegalnu prodaju, do strogo zaštićenih zavičajnih vrsta koje nisu pod zaštitom CITES-a, a ugrožene su, poput plemenite periske. Određenim skupinama čak se može trgovati, ali samo uz posebne dozvole i certifikate da su legalne i iz održiva uzgoja, inače građanima prijete kazne do 30 tisuća, a tvrtkama do 250 tisuća kuna.
Zmajlović ističe da je ilegalna trgovina zaštićenim vrstama u svijetu procijenjena na 10 milijardi dolara godišnje i na četvrtom je mjestu po vrijednosti, iza trgovine narkoticima, oružjem i ljudima, što najbolje govori o važnosti učinkovite kontrole. No iako bi se očekivalo da su građani danas osvješteniji, interes kupaca i kolekcionara egzotičnih kućnih ljubimaca i rijetkih biljaka sve je izraženiji i u nas. Lanjska vrijednost zapljene zaštićenih biljaka i životinja u RH iznosila je 560.000, a 2011. 500.000 kuna. Najviše je bilo češljugara i kornjača čančara, a kao najskuplji je zabilježen šverc čak 38 morskih konjica iz Jadrana.
>> Zaštićene životinjske vrste unosnije od šverca ljudi
