Barem u Hrvatskoj epidemija COVID-19 nije doprinijela većem broju umrlih, nego naprotiv - u prva četiri mjeseca ove godine imamo 829 manje umrlih nego lani u istom razdoblju. Zbog karantene imamo i 854 razvoda manje nego lani jer je u prva četiri mjeseca ove godine kod nas zabilježen tek 1131 razvod, što je i očekivano jer se ljudi zbog karantene nisu ni mogli razvoditi. Također, imamo i manje rođene djece, a i to je, nažalost, očekivano zbog stanja u društvu, iseljavanja mladih i sve starijeg stanovništva u zemlji.
Najviše umrlih u siječnju
Od siječnja do kraja travnja u Hrvatskoj je umrlo 18.542 ljudi, dok je lani u istom razdoblju umro 19.371 hrvatski građanin. Kad se usporedi broj umrlih po mjesecima, zanimljivo je da je ove godine u siječnju i veljači bilo manje umrlih nego lani, a u ožujku i travnju ih je bilo više umrlih. No, ne može se reći da je u ožujku i travnju bilo više umrlih isključivo zbog korone jer je dosad od korone umrlo 103 ljudi, a samo u travnju ove godine smo imali 286 umrlih više nego lani.
Inače, kao i dosadašnjih godina najveći broj ljudi umire u zimskim mjesecima pa smo i ove godine imali najviše umrlih u siječnju, njih 4987, no, ipak ove godine je umrlo u siječnju gotovo 800 ljudi manje ili, preciznije, njih točno 790 manje nego u siječnju lani. Dok je trajala karantena, i sam predsjednik Zoran Milanović mislio je da je otkrio "toplu vodu" kad je iznio podatak da je u siječnju 2017. umrlo 6500 ljudi iščuđavajući se kako to nikoga nije zabrinulo iako je o tome već pisano. Stručnjaci znaju da različiti broj umrlih po godinama varira zbog "oscilacija smrtnosti".
- Najviše ljudi kod nas umire u zimskim mjesecima i, ako je zima intenzivnija, to se odražava i na veću smrtnost ljudi, koja je posljedica i različitih bolesti. Kriza zbog korone nije jako utjecala na veću smrtnost u ožujku i travnju ove godine. Također, smrtnost ljudi u nekoj godini ovisi i o ulasku tzv. brojnih baby boom generacija poslije 2. svjetskog rata u životnu dob koja sa sobom nosi veći rizik smrtnosti - govori demograf Stjepan Šterc. Ističe da, nažalost, u Hrvatskoj dnevno umru 44 osobe više nego što se rodi djece. Inače, u broj umrlih koje bilježi DZS, kako su nam rekli, ubrajaju se i smrtno stradali u prometnim nesrećama. Kad je riječ o broju rođenih, u prva četiri mjeseca ove godine rođeno je 11.645-ero djece ili njih 324-ero manje nego u istom razdoblju lani. Inače, kod nas se najviše djece rađa u rujnu, srpnju i kolovozu. Šterc napominje da je manje rođene djece, nažalost, očekivano i zbog situacije u društvu i gospodarstvu, ali i zbog starenja hrvatskog stanovništva.
Razvodi nakon karantene?
Boravak u izolaciji donio je i manje razvoda, pa smo u prva četiri mjeseca ove godine imali tek 1131 razvod, a lani ih je bilo 1985. No, bit će zanimljivo vidjeti hoće li nakon izlaska iz karantene i broj razvedenih porasti kao u nekim drugim zemljama. Inače, u Hrvatskoj se najviše ljudi dosad razvodilo nakon novogodišnjih praznika i godišnjih odmora.
Eto kako rezultira kad paziš na sebe.