Nacionalna sveučilišna bolnica u zagrebačkom Blatu kao središnja zdravstvena ustanova, novi klinički bolnički centri u Splitu i Osijeku, izgradnja novog KBC-a u Rijeci te bolnice u Puli, sažetak je plana za hrvatski zdravstveni sustav koji se temelji na tim investicijama od kojih je u ovom trenutku svaka u određenoj fazi realizacije. Svi ti projekti u konačnici će rezultirati regionalnim centriranjem vrhunske medicine dok će se istodobno manje zdravstvene ustanove funkcionalno integrirati, što znači da će se ujedinjavati pojedini odjeli lokalnih bolnica te, ukratko, da više neće svi raditi sve.
Prva faza nacionalne sveučilišne bolnice, podsjetimo, jest izgradnja nacionalne dječje bolnice u Blatu, za što su osigurana sredstva i pripremna dokumentacija. Za izgradnju nacionalne sveučilišne bolnice u tijeku je izrada studija izvodljivosti te aplikacije za EU fondove iako, prema riječima ministra zdravstva prof. dr. sc. Milana Kujundžića, zainteresiranih investitora ne manjka. Tako su interes, podsjetimo, pokazali ulagači iz Kine, ali i grupacija Indijanaca iz Amerike s kojima je također održan sastanak.
– Hrvatska je očito zanimljiva zemlja, a privlačno je i ulaganje u hrvatski zdravstveni sustav. Javljaju se doista brojni investitori iz svijeta zainteresirani za javno-privatno partnerstvo ili s ponudama za sudjelovanje u gradnji u kojima je kamata samo jedan posto. Grupacija iz Amerike na ovo ulaganje gleda kao na humanu investiciju, što je za njih važna referencija ulaganja novca koji tamo dobivaju za rudnike. Oni su spremni za nula posto uložiti u gradnju – kaže ministar Kujundžić demantirajući nagađanja da ovakav plan velikih ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu znači “ključ u bravu” malih bolnica u zemlji.
Kvalitetnija zdravstvena zaštita
Da sve bolnice trebaju zadržati osnovne djelatnosti, smatra i dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu. Smatra da kirurgiju, ginekologiju, internu i pedijatriju te objedinjeni hitni bolnički prijam trebaju imati kao osnovnu zdravstvenu zaštitu sve bolničke ustanove.
– Za sve ostale djelatnosti treba vidjeti gdje ih koliko postoji, koja je frekvencija, složenost slučajeva, kako stoje s opremom, kadrom, prostorom i onda formirati centre izvrsnosti. To se ne može napraviti preko noći, a naša specifičnost je i zemljopisni oblik – kaže dr. Jurković napominjući da centri izvrsnosti zahtijevaju koncentraciju opreme, kadrova i kvalitetu prostora, što bi sve skupa moralo pridonijeti i kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti građana.
Jasno je da će sve to skupa trajati i da je riječ o velikim projektima i novcu dok se istodobno govori o dugovima u zdravstvu. No, dugovi i zdravstvo idu “pod ruku” praktički oduvijek, a tako će bez sumnje biti i dalje jer medicina, tehnologija, lijekovi i liječenje napreduje. Kao primjer dovoljno je navesti da je zdravstveni sustav RH za posebno skupe lijekove lani dao 1,4 milijarde kuna, što je dvostruko više negoli 2015. godine.
Lani je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, za skupu opremu ugovoreno 193 milijuna kuna, od čega je 166,6 financirano iz fondova EU. Europski novac važan je faktor u zdravstvenim projektima generalno. Njime je primjerice financirano sa 173 milijuna kuna osnivanje i opremanje sedam objedinjenih hitnih bolničkih prijama (OHBP). Početkom iduće godine izgradnja započinje i u Splitu gdje će OHBP biti inkorporiran u novi Centar za akutnu medicinu.
Centar za akutnu medicinu u Splitu
– U Centru za akutnu medicinu liječit će se svi akutno i životno ugroženi bolesnici te će, osim hitnog izvanbolničkog i bolničkog prijama, tu biti i županijska hitna pomoć, nova anesteziologija i intenzivna, novi kirurški blok, dječja intenzivna, invazivna kardiologija i traumatološki centar. Blizu Centra imamo heliodrom, a drugi projekt jest nova zgrada Poliklinike, gdje ćemo smjestiti dnevnu bolnicu. Trend je svuda, a i u našoj bolnici, da bolesnike zbrinjavamo izvan stacionara, tako da se naš broj dnevnih bolnica stalno povećava – navodi prof. prim. dr. sc. Julije Meštrović, ravnatelj splitskog KBC-a.
Za ovaj splitski megaplan osiguran je novac, također dijelom iz fondova EU, a uza sve navedeno, na Križinama će se, dodaje prof. Meštrović, graditi regionalni transfuzijski centar. KBC Split prijavio se i za projekt takozvanog istraživačkog centra. Ravnatelj Meštrović opisuje to ne samo zdravstvenim nego i strateškim gospodarskim projektom za jug Hrvatske koji će, prema projekcijama, povećati županijski BDP za dva posto.
Dnevne bolnice koje navodi i prof. Meštrović realiziraju se po hrvatskim bolnicama, gdje se nastoji što više skratiti vrijeme ležanja u bolnici kada je to moguće. Podaci HZJZ-a za prošlu godinu potvrđuju da je skraćena dužina prosječnog boravka u bolnicama.
Posljednje tri godine bili smo u samom europskom vrhu zemlja uz Češku, u kojoj se tada najduže boravilo u bolnici. Lani je, kažu podaci HZJZ-a, smanjen ukupan broj hospitalizacija te je stoga smanjen i ukupan broj dana bolničkog liječenja u RH, a povećan broj obavljenih pojedinih pretraga poput magnetske rezonancije. Nadalje, podaci kažu da je prošle godine dijagnostiku u šest dana dobilo 24.218 pacijenata koji su upućeni na prioritetno naručivanje zbog sumnje na rak i da je u sustavu zaposleno više liječnika no godinu prije.
A hoće li što uložit i Pokahontas ako postane predsjednica?