U Hrvatskoj trenutno živi najmanje 35 istospolnih parova s djecom, rekla je danas u Hrvatskom saboru članica udruge Zagreb pride Marina Milković predstavljajući na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova istraživanje "Životi LGBTIQ osoba u RH". U istraživanju koje je provedeno ove godine na 690 LGBTIQ osoba pokazalo je da je čak 73 posto njih doživjelo neki oblik nasilja zbog svoje seksualne orijentacije, spolonog/rodnog identiteta i rodnog izražavanja, od čega 17 posto uključuje fizičko nasilje.
- Izrazito je visok postotak i seksualnog nasilja kojeg je zbog seksualne orjentacije doživjelo jednom ili više puta čak 38 posto ispitanih - rekla je Milković te dodala kako ispitanici dosljedno izvještavaju o više nasilja u razdoblju nakon 2006. godine kada je uveden zločin iz mržnje u Kazneni zakon. Ipak je, dodala je, u posljednjih nekoliko godina Hrvatska napravila važan iskorak u pravnoj zaštiti LGBT osoba, a njihova formalna jednakost pred zakonom bit će osigurana donošenjem Zakona o životnom partnerstvu o kojem se trenutno vodi javna rasprava.
'Kolegice i kolege'
Najčešći počinitelji nasilja su nepoznate osobe, osobe koje žrtve poznaju – "kolegice i kolege" te članovi i članice uže obitelji. Diskriminaciju je doživjelo 29 posto ispitanika i to najčešće kod dobivanja ugostiteljskih i drugih usluga, u školi na fakultetu, a nakon toga na poslu ili prilikom traženja posla.
Kućanstvo sa svojim partnerom dijeli 22,9 posto ispitanika, a čak 53 posto njih želi registrirati svoju vezu kao životno partnerstvo u matičnom uredu. Djecu planira imati njih 35,15 posto.
- Zabrinjava podatak da više od polovice ispitanika želi odseliti u inozemstvo, kako zbog ekonomskih razloga, tako i zbog izbjegavanja nasilja i diskriminacije. Zaključak svega je da se sve više osoba javno deklarira i otvorenije govore o seksualnoj orijentaciji, ali se nasilje povećalo – zaključila je Milković dodavši kako samo mali broj prijavljuje nasilje zbog nepovjerenja u sustav, ali i neugodnih situacija koje su u sustavu doživljavali.
Proaktivna uloga
Helena Štimac Radin iz Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova rekla je da smatra, a to je stav i Ureda, da se ljudska prava nikako ne smiju rješavati referendumom.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec objasnio je da je dolaskom nove pravobraniteljice ured odlučio zauzeti proaktivnu ulogu u sklopu koje su uključeni u monitoring postupanja policije u slučajevima nasilja nad LGBT osobama koji su im poznati, kao i edukacija policijskih službenika.
- Iako izražavamo zadovoljstvo radom policije, zadovoljni smo oprezno jer se i dalje bilježe pojedinačni homofobni ispadi službenika, obično niže razine, ali nismo zadovoljni ni sa sudskim procesuiranjem. U 2012. je pred sudovima vođen samo jedan kazneni postupak zbog nasilja nad LGBT osobom, a on je prenesen iz 2011. i nije dovršen do kraja 2012. - kazao je Selanec te dodao kako su lani do rujna vođena i svega četiri prekršajna postupka koja su također prebačena iz 2011. i nisu dovršena lani. Brine ga nesrazmjer pristutnosti nasilja i malog broja sudskih postupaka, što se, dodaje, samo djelomično može objasniti malim brojem prijava zbog nepovjerenja u sustav, ali i nevoljkosti pravosudnih tijela, policije i DORH-a da procesuiraju djela homofobnog nasilja.
Profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu Željka Kamenov predstavila je niz istraživanja suvremene psihološke znanosti koja su dokazala da nema opravdanja za onemogućavanje prava skrbništva za LGBT osobe, kao što ne postoje sustavni dokazi koji bi ukazali na potencijalno inferiorniji položaj djece koju su odgajali istospolni parovi.
Iako je predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli rekla kako je ovu tematsku sjednicu organizirala zajedno sa Zagreb Pride-om i kako bi educirala saborske zastupnike, pogotovo jer će uskoro u saborske klupe doći i Zakon o životnom partnerstvu, odaziv zastupnika je bio vrlo mali, a i članovi odbora koji su došli su sjednicu napustili prije kraja, pa su uz goste zaključke dočekale samo Tireli te SDP-ova Dunja Špoljar.
I kakve to sad veze ima sa referendumom? Tko im brani da registriraju svoju životnu zahednicu....ali ta zajednica se ne može zvati brak, baš kao što nama ne dozboljavaju da Teran nazivamo tako...ili nam priječe nazivati Prošek ...