Sve bitniji motiv dolazaka gostiju nova su iskustva i doživljaji te uživanje u jelu i piću. Procjenjuje se da potražnja za eno-gastro turističkim ponudama i rutama čini gotovo 600 tisuća putovanja svake godine, što najbolje govori i o potencijalima u gastroturizmu Hrvatske, a na nama je da jasno definiramo ciljeve i odgovorimo na pitanja što je to što je autentično, po čemu i po kojim proizvodima Hrvatska treba biti prepoznatljiva i što je to što će nas uzdići iznad konkurencije, kazala je jučer pomoćnica ministra turizma Monika Udovičić na predstavljanju projekta Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam na Zagrebačkom velesajmu.
– Turisti koji kušaju naše specijalitete razvit će afinitete da ih traže i nakon što otiđu iz Hrvatske – istaknuo je potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher, domećući kako prosječan turist troši dva puta više u odnosu na prosječnog potrošača izvan sezone. Prema podacima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci iznosi, naime, oko 79 eura, od čega se 17% (oko 13 eura ili 96 kn) odvaja na hranu i piće izvan objekta smještaja. No dok se hvalimo ovogodišnjim prihodima od oko 12 mlrd. eura od turizma, niti se zna kolika je zarada na prodaji domaćih prehrambenih proizvoda u turizmu niti smo se izbrendirali kao gastrodestinacija, osim Istre. Iako bi nam prioritet trebala biti lokalna ponuda i kratak lanac opskrbe, turiste i u sezoni hranimo, primjerice, poljskim jajima.
– Prioritet je cijena, umjesto da prednost dajemo domaćim proizvodima koji su svježiji, a time i kvalitetniji – rekao je Jakov Ćorić, predsjednik uprave Gale i potpredsjednik Županijske komore Bjelovar.
