Uoči obilježavanja stotinu dana u Bijeloj kući, predsjednik Donald Trump objavio je temeljitu reformu poreznog sustava koju je okarakterizirao kao najveću u povijesti. Predsjednik i njegova administracija novi porezni sustav opisuju kao veliko pojednostavljenje i veliko rezanje poreza, kako za one koji zarađuju malo, tako i za one najbogatije. Stoga nije čudno da su kritičari odmah reagirali i novu poreznu reformu nazvali podilaženjem onim najbogatijima.
200 riječi i 7 brojki
No Trumpov tim koji je na reformi poreza radio tvrdi da će samo smanjivanje korporativnog poreza s 35 na 15 posto dati zamah gospodarstvu i potaknuti novi veliki val otvaranja novih radnih mjesta. Zanimljivo je i to da cijeli prijedlog porezne reforme, koji će biti upućen u Kongres, ima samo 200 riječi i ukupno sedam brojki.
Najveća novina je ukidanje sedam poreznih razreda i uvođenje samo tri i to s porezom od 10, 25 i 35 posto. Dosad su se te stope kretale između 10 i 39,6 posto. No ono što nije još nije određeno su razredi, odnosno rasponi primanja za koje će se primjenjivati navedene porezne stope.
Još jedna značajna promjena odnosi se na neoporezivi dio dohotka koji je za bračni par do sada bio 12 tisuća dolara godišnje, a ubuduće bi trebao biti 24 tisuće dolara. Iako to izgleda kao značajna promjena za one koji zarađuju najmanje, graditeljski sektor upozorava da to možda i neće biti tako zato što se ukidaju neke lokalne olakšice koje obiteljima značajno olakšavaju kupnju kuće ili stana.
Trump u svojoj reformi predviđa ukidanje poreza na nasljeđivanje, ali i specijalnog “alternativnog minimalnog poreza” koji plaćaju određeni vrlo bogati pojedinci i korporacije, jedan od njih bio je i sam Trump.
Golemi manjak
No ova vrlo atraktivna priča o poreznim olakšicama za sve Amerikance, od najsiromašnijih do najbogatijih, nije potkrijepljena konkretnim podacima o tome koliko će manjka ti reducirani porezi izazvati u federalnom proračunu, ali i to u kojoj će se mjeri zbog porezne reforme povećati javni dug u odnosu na BDP.
No ima već i onih koji su se bacili na matematiku i izračunali da bi Trumpova porezna reforma mogla stvoriti manjak od 3 do 7 tisuća milijardi dolara. Tako odbor za odgovorni federalni proračun procjenjuje da će manjak biti oko 5,5 tisuća milijardi dolara. No upozoravaju da je cijeli taj plan tako maglovit i nedorečen da treba pričekati kako bi se moglo preciznije izračunati koliko će novca ubuduće manjkati u federalnom proračunu. Također mnogi upozoravaju da bi ovakav manjak novca u proračunu mogao značajno podignuti udio duga u BDP-u. Trenutačni udio duga u BDP-u je 89 posto, a Trumpova porezna reforma mogla bi ga podignuti na 111 posto, što bi bilo najviše u američkoj povijesti. Neki analitičari tvrde da je ta razina udjela duga u BDP-u opasno visoka i da bi mogao izazvati nestabilnost zato što, prema njihovu mišljenju, nije realno moguće ostvariti toliki gospodarski rast koji bi financirao manjak i povećani javni dug.
Oporbeni demokrati vrlo su oštro kritizirali prijedlog Trumpove porezne reforme optuživši ga da pogoduje najbogatijima.
Uspjeh reforme pociva na tome sto bi nova porezna reforma stimulirala otvaranje novih radnih mjesta.Podsjeca me malo na nasu "reformu" smanjivanja poreza za obrtnike koja je na kraju pokazala da su obrtnici bili ti koji su zgrabili priliku da zaradee malo vise a od novih zaposljavanja smo vidjeli malo. U pravilu ovakve reforme imaju velik rizik da zavrse novim stampanjem novca i naravno inflacijom jer je Trump vec obecao ogromno investiranje u infrastrukturu i vojsku a para nema nego ce se posudjivati od banaka.Naravno inflacija u USA se odrazava na cijeli svijet dizanjem kamata i onda smo opet u zacaranom krugu koji moderna ekonomija ni do dan danas nije rijesila: konstantno smenjivanje visoke i niske konjukture sa ekonomskim krizama i to u razmacima od 7-10 godina.