Nakon novog vala brutalnih napada na kršćanske zajednice u Nigeriji, američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je vojnom intervencijom protiv zloglasne terorističke skupine Boko Haram. Njegova oštra retorika ponovno je usmjerila globalnu pozornost na jednu od najsmrtonosnijih organizacija na svijetu.
Boko Haram, čiji je službeni naziv "Jamāʿat Ahl al-Sunnah li-l-Daʿawah wa al-Jihād" (Narod posvećen učenju Poslanika i džihadu), nigerijska je teroristička organizacija koja teži svrgavanju sekularne vlade i uspostavi puritanske islamske države temeljene na strogom šerijatskom pravu. Njihova ideologija protivi se svim oblicima zapadnog utjecaja, od demokracije i obrazovanja do kulture i znanosti, smatrajući ih izvorom korupcije i društvenog propadanja. Iako su njihovi brutalni napadi na kršćane, poput onih na crkve tijekom Božića i Uskrsa, privukli pozornost svijeta, njihove mete su i umjereni muslimani, vladini dužnosnici, snage sigurnosti i svi koji se ne slažu s njihovom ekstremnom vizijom.
Korijeni skupine sežu u kasne devedesete i priču o Muhammadu Aliju, briljantnom tinejdžeru iz sjeveroistočne Nigerije kojem su učitelji predviđali svijetlu budućnost kao liječniku. Međutim, Ali se radikalizirao u samoj Nigeriji, čitajući ekstremističku literaturu i vješto povezujući globalne džihadističke ideje s lokalnim problemima poput siromaštva, nejednakosti, političke korupcije i policijske brutalnosti. Iako je bio inspiriran Talibanima i Al-Qaidom, nikada nije imao izravan kontakt s njima. Njegov genij bio je u tome što je stvorio "domaći" pokret, regrutirajući prve članove pisanjem pamfleta koje je dijelio po džamijama. Nakon njegove smrti u sukobu s vigilantima 2004., pokret je nastavio rasti.
Javno lice pokreta nakon Alija postao je karizmatični klerik Mohammed Yusuf, no ključna prekretnica dogodila se 2009. kada su Yusufa ubile nigerijske snage sigurnosti. Njegov nasljednik, brutalni i nemilosrdni Abubakar Shekau, transformirao je skupinu u jednu od najsmrtonosnijih terorističkih organizacija na svijetu. Pod njegovim vodstvom, Boko Haram je počeo koristiti samoubilačke napade, improvizirane eksplozivne naprave i otmice kao svoje glavno oružje. Napad automobilom bombom na sjedište Ujedinjenih naroda u Abuji 2011. godine, u kojem su ubijene 23 osobe, pokazao je njihovu rastuću sposobnost i ambiciju da napadaju i međunarodne ciljeve.
U krvavom pohodu koji je uslijedio, Boko Haram je odgovoran za smrt više od 35.000 ljudi i raseljavanje preko tri milijuna osoba, što je izazvalo golemu humanitarnu krizu u regiji jezera Čad. Svijet je posebno šokirala otmica 276 učenica iz škole u Chiboku u travnju 2014., nakon čega je Shekau zaprijetio da će ih "prodati na tržnici". Ta je otmica pokrenula globalnu kampanju #BringBackOurGirls, ali većina djevojaka nikada nije pronađena. Nasilje skupine nije poštedjelo nikoga: spaljivali su čitava sela, masakrirali studente u njihovim domovima i provodili masovna pogubljenja, šireći strah diljem Nigerije, Nigera, Čada i Kameruna.
Skupina je 2015. godine prisegnula na vjernost Islamskoj državi i postala poznata kao Islamska država Zapadnoafričke provincije (ISWAP). Međutim, već 2016. dolazi do unutarnjeg raskola zbog Shekauove ekstremne brutalnosti, koja je uključivala i ubijanje muslimanskih civila. Jedna frakcija, koju je podržao ISIL, zadržala je ime ISWAP i fokusirala se na napade na vojne i vladine ciljeve, dok je druga, odana Shekauu, nastavila djelovati pod starim imenom (JASDJ) s još brutalnijim metodama. Iako je Boko Haram izrastao iz lokalnih frustracija, s vremenom je razvio veze s globalnim džihadističkim pokretom, što je dovelo do financijske i operativne pomoći.
Religija mira. Ma cak nije ni problem boja koze. Za 50 godina naci ce se neki pametnjakovic koji ce reci da su krivi europljani i krscanstvo. Svasta. Bog ih blagoslovio da zive u ljubavi i miru te da ne bude vise progona. Molite se za mir u svijetu jer ocito ga mi ne mozemo stvoriti