Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 40
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Andrés Ritter

Tko je novi šef europskih tužitelja? Rođen je u Čileu, karijeru je izgradio u Njemačkoj, a sada preuzima EPPO

EPPO
31.10.2026.
u 09:07
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

U intervjuu za njemački MDR AKTUELL Ritter je posebno upozorio na razmjere organiziranih prijevara s PDV-om i carinama

Andrés Ritter od 1. studenoga preuzima dužnost europskog glavnog tužitelja, na čelu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), neovisnog tijela Europske unije zaduženog za istrage i kazneni progon prijevara i drugih kaznenih djela koja štete financijskim interesima Unije. Bit će prvi Nijemac na toj funkciji, a iza njega je više od tri desetljeća rada u pravosuđu, iskustvo u njemačkom tužiteljstvu i pet godina na vodećim dužnostima u europskoj instituciji. Europski parlament odobrio je njegovo imenovanje nakon što je prethodno postignut dogovor u Vijeću Europske unije. Ritter će naslijediti Lauru Kövesi, prvu europsku glavnu tužiteljicu, koja je vodila EPPO od njegova osnutka.

Ritter je rođen 1964. u Santiagu de Chileu, glavnom gradu Čilea, u obitelji njemačkog oca i čileanske majke. Odrastao je u dvojezičnoj obitelji, govoreći njemački i španjolski, a prema dostupnim podacima koje je objavio EPPO tečno govori i engleski i francuski. Pravo je studirao na Sveučilištu u Bonnu od 1985. do 1992., a potom je poslijediplomski studij završio na Europa-Institutu Sveučilišta u Saarbrückenu. Nakon pravničke prakse i polaganja drugog državnog pravosudnog ispita, 1995. započeo je karijeru u pravosudnoj službi njemačke savezne pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.

Radio je u javnom tužiteljstvu u Rostocku, a od 1998. do 1999. bio je u Europskoj komisiji, u Glavnoj upravi za industriju, gdje se bavio pravom tržišnog natjecanja. Nakon povratka u Njemačku radio je i na međunarodnoj pravnoj pomoći te u tamošnjem ministarstvu pravosuđa. Ujedno je od 2001. do 2007. predavao na Policijskoj akademiji savezne pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje. Njegova karijera u njemačkom pravosuđu nastavila se usponom kroz tužiteljske funkcije. Godine 2008. postao je zamjenik glavnog državnog odvjetnika pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje, a radio je i u Stralsundu. Od 2013. do 2020. vodio je specijalizirano javno tužiteljstvo u Rostocku za gospodarski i kibernetički kriminal. Upravo će mu iskustvo u istraživanju složenih financijskih kaznenih djela biti važno i na novoj dužnosti.

U ljeto 2020. Ritter je prešao u Luksemburg, gdje je postao europski tužitelj iz Njemačke i sudjelovao u uspostavi nove institucije. Kolegij EPPO-a imenovao ga je zamjenikom europskog glavnog tužitelja 11. studenoga 2020., a mandat mu je poslije produljen. U toj je ulozi bio uključen u rad institucije od njezinih početaka. Među poznatijim predmetima s kojima se povezuje jest istraga protiv bivše potpredsjednice Europskog parlamenta Eve Kaili, optužene u korupcijskom skandalu poznatom kao Qatargate. Ritter će sada preuzeti vodstvo institucije koja je nadležna za kazneni progon prijevara protiv proračuna EU-a, korupcije, pranja novca i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije. U njezinu radu sudjeluju 24 od 27 država članica. Danska, Irska i Mađarska zasad nisu dio sustava.

U intervjuu za njemački MDR AKTUELL Ritter je posebno upozorio na razmjere organiziranih prijevara s PDV-om i carinama. Opisao ih je kao vrlo dobro organizirane kriminalne mreže koje mogu ostvariti zaradu usporedivu s onom u trgovini drogom, uz dodatnu mogućnost pranja novca i ulaganja nezakonito stečenog profita u druge kriminalne aktivnosti. Jedan od modela koji je objasnio jest takozvana prijevara s nestalim trgovcem. Riječ je o iskorištavanju pravila jedinstvenog europskog tržišta i različitih nacionalnih sustava PDV-a. Tvrtka može kupiti robu u jednoj državi članici i prodati je u drugoj, a zatim nestati prije nego što državi uplati PDV koji je naplatila kupcu. Takve prijevare mogu se provoditi preko fiktivnih tvrtki i transakcija koje postoje samo na papiru.

Ritter je naveo da je prema godišnjem izvješću EPPO-a za 2025. u Njemačkoj zbog prijevara s PDV-om i carinama zabilježena šteta od gotovo 4,5 milijardi eura. Dodao je da se najveći iznosi štete u tim predmetima bilježe u Njemačkoj i Italiji, ali i upozorio da to dijelom proizlazi iz učinkovitijeg otkrivanja i istraživanja takvih kaznenih djela u tim državama. Prema njegovu mišljenju, problem nije u samom sustavu jedinstvenog tržišta i povrata PDV-a, nego u otkrivanju prijevarnih aktivnosti, fiktivnih tvrtki i lažnih prikaza kretanja robe. Jedna od važnih razlika između EPPO-a i nacionalnih tužiteljstava, istaknuo je Ritter u intervjuu, jest mogućnost istodobnog djelovanja u više država članica. Europski tužitelji mogu izravno kontaktirati kolege u drugim državama i koordinirati istrage bez uobičajenih, često dugotrajnih postupaka međunarodne pravne pomoći.

Posebno je naglasio i neovisnost institucije. Na pitanje o mogućem političkom pritisku u osjetljivim istragama, uključujući one koje se odnose na visoke dužnosnike, odgovorio je da EPPO ima strukturu koja mu omogućuje da se s takvim pritiscima nosi. Prema njegovim riječima, osnivačka uredba jasno propisuje da Ured ne prima upute ni od koga te da u obavljanju svojih dužnosti nije podređen nacionalnim tužiteljstvima ni ministarstvima pravosuđa. „Ne postaje se tužitelj da bi bio popularan”, poručio je Ritter govoreći o istragama koje mogu obuhvatiti i politički utjecajne osobe.

Njegova prethodnica Laura Kövesi pozdravila je njegovo imenovanje, istaknuvši da dobro poznaje EPPO i izazove koji ga čekaju te da je predan neovisnosti pravosuđa. Upravo će kontinuitet u radu institucije, ali i sposobnost da se nosi sa sve složenijim prekograničnim financijskim kriminalom, biti među glavnim zadacima novog europskog glavnog tužitelja.

Hrvatska trekkerica o ostavštini Patricka Stewarta kao kapetana Jean Luc Picarda
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata