Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Titov mit i politička instrumentalizacija prošlosti

Povod za analizu Frankfurter Allgemeine Zeitunga je odnos nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prema bivšem jugoslavenskom šefu partije i države Josipu Brozu Titu.
04. svibnja 2015. u 17:02 90 komentara 1165 prikaza
Tito
Foto: DW/ Olga Kapustina

Hrvatska i Slovenija neće više slaviti "herojskog vođu", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u opširnom članku o "uklanjanju Tita". Navodi također da zemljama nasljednicama bivše Jugoslavije vladaju titoističke elite, piše Deutsche Welle.

Povod za analizu Frankfurter Allgemeine Zeitunga je odnos nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prema bivšem jugoslavenskom šefu partije i države Josipu Brozu Titu. Autor podsjeća da je hrvatska predsjednica uklonila Titovo poprsje iz svoga ureda jer odbacuje identifikaciju "komunističkog diktatora s hrvatskim antifašizmom", navodeći da je na to oštro reagirala hrvatska ljevica, primjerice bivši predsjednik Josipović i predsjednik hrvatske vlade Milanović.

Autor članka Karl-Peter Schwarz podsjeća da je hrvatska predsjednica posjetila područje bivšega "hrvatskoga koncentracijskog logora Jasenovca" u kojem su ubijene "tisuće židova i Srba", da se pod njezinim pokroviteljstvom održava službena proslava završetka Drugog svjetskog rata, ali i da će 16. svibnja otići u Bleiburg "gdje se podsjeća na Hrvate koje su britanske okupacijske vlasti izručile jugoslavenskim partizanima radi likvidacije". "Vrijeme je, smatra predsjednica, da se prekine s političkom instrumentalizacijom prošlosti", prenosi F.A.Z.

Klanjanje masovnom ubojici

U tekstu se dalje podsjeća na Titov pogreb, "najveći pogreb koji je svijet ikad doživio", na kojem su se našli i Margaret Thatcher i Helmut Schmidt, kao i Erich Honecker, Kim Il Sung i Sadam Husein. "Istok, Zapad i Jug su se klanjali pred grobom jednog od najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća", navode ove novine te podsjećaju da je "mit o Titu" nadživio "kraj Hladnog rata i krvavi raspad Jugoslavije".

"Dugo se previđala veza između Titovog socijalizma i borbi za raspodjelu između centara moći pojedinih republika, koje su prerasle u nacionalne sukobe kad je prestao dotok novca iz inozemstva. Eksperiment 'radničkog samoupravljanja' u kojemu su poduzeća stalno poslovala s gubitkom, preživljavao je samo zahvaljujući zapadnim kreditima i isporukama sirovina iz Istočnog bloka. Titovi nasljednici su se našli pred brdom dugova koji su između 1971. i 1983. narasli s četiri na preko 20 milijarda dolara."

Dalje se navodi da se u Jugoslaviji dobro živjelo i zahvaljujući tim dugovima. "Istina, Titove ubojice su progonile njegove protivnike po cijeloj Europi. Ali, tko se nije bunio protiv režima ostavljen je manje-više na miru. U tom zlatnom kavezu su odrasle elite koje su danas na vlasti u zemljama nasljednicama bivše Jugoslavije", napominje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Opravdavanje zločina

Autor podsjeća da je "diktator koji potječe iz sela Kumrovca osobito popularan u svojoj hrvatskoj domovini", da su se "velikosrpski nacionalisti u konstrukciji svoje slike povijesti mogli pozvati na Dražu Mihailovića, velikog Titovog protivnika u jugoslavenskom pokolju naroda", ali da se Hrvatima nude dvije podjednako neprivlačne tradicije: "ona fašističke ustaške države, koja je bila u savezništvu s Hitlerom i koja je uništila desetke tisuća Židova i Srba, i ona Titovih partizana koji su likvidirali desetke tisuća stvarnih ili potencijalnih antikomunista". Autor podsjeća da "politička kultura" Hrvatske do danas ljevicu identificira s komunistima, a desnicu s ustašama te da je slično i u Sloveniji. Podsjeća na slovenskog ekonomista Ljubu Sirca koji se 1941. priključio otporu protiv fašizma, ali je 1947. ipak osuđen na smrt kao "britanski špijun". On je proveo sedam godina u zatvoru u samici, a nakon što je pušten pobjegao je u inozemstvo i nedavno proslavio 95. rođendan. O odnosu prema partizanskim zločinima iz Drugog svjetskog rata i nakon njega Sirc kaže da se kao Slovenac "ne srami onoga što se tada dogodilo nego 'jer još uvijek ima tako puno onih koji to i danas smatraju ispravnim'", citira Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"S TAZ-om u Titovom bunkeru" naslov je članka koji je objavio list Tageszeitung iz Berlina. Osvrćući se ne treći Bienale suvremene umjetnosti Bosne i Hercegovine u Konjicu, koji je otvoren 24. travnja, TAZ donosi detalje o hladnoratovskoj podjeli, ulozi Jugoslavije koje je bila nesvrstana i Titovom bunkeru, u kojem se održava izložba: Titova Jugoslavija je za oba bloka bila nepouzdan partner. Prije svega je Sovjetski Savez sa Staljinom na čelu promatrao težnju Jugoslavije za nacionalnim suverenitetom bez miješanja sa strane s velikom skepsom. 1956. je jugoslavenska vlada dobila američki kredit u visini od 4,6 milijardi eura, kako bi između ostalog na neprohodnom, brdovitom području Bjelašnice u blizini Konjica, na pola puta između Sarajeva i Mostara, u strogoj tajnosti izgradila atomski bunker za vladu i glavni stožer. Objekt se zvao D-0. D je bila oznaka za nacionalnu sigurnost, a nula za najveći stupanj tajnosti. Radovi na izgradnji bunkera trajali su od 1953. do 1979. Na površini od 6.500 četvornih metara, 280 metara duboko u brdu se pored jugoslavenske vlade, Tita, njegove supruge i glavnog stožera okruglo 350 ljudi trebalo, u slučaju nuklearnog rata, brinuti za obranu zemlje i nastavak rada vlade u razdoblju od najmanje šest mjeseci.

Na poziv inicijatora Bienala, Ede i Sandre Hozić, bračni par iz Stuttgarta Sylvia Winkler i Stephan Köperl je za treći Bienale BiH napravio instalaciju koja dokumentira dugi i kontinuirani rad koji je doveo do društvenih promjena. Tema Bienala su "Građanska strujanja u Hladnom ratu".

>> 10 razloga zbog kojih nikad nećete žaliti za Jugoslavijom

>> Otkako je stigla bista s Pantovčaka, posao cvjeta

Severina najavila veliku regionalnu turneju "The Magic Tour"
NIJE JOJ BILO LAKO
Severina nakon 17 godina progovorila o čuvenoj snimci: 'Šest mjeseci nisam izašla iz kuće'
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?
  • vadis:

    Diktator Tito je jedan od najvecih zlocinaca Dvadesetog stoljeca. Nije mi jasno, kao moze netko braniti zlocinca pa makar bio i ljevicar?

  • ddh:

    Cudno je, da komunisti ne posjecuju sva mjesta, gdje su vidljivi tragovi Ilka i djela njihovog voljenog marsala. Mogli bi recimo poceti u Maceljskoj sumi i to Lepoj bukvi i po raznim jamama te iste sume, gdje leze kosti stotine ... prikaži još! i tisuce djece, zene i staraca koji su svoj zivot polozili pred njihovog marsala. Nije jednostavno dati pobiti tolike tisuce nemocnih, pa bi komunisti njihovom Titu tu trebali odati pocast. Pa onda malo otici i do Kocevskog roga, Tezna pa sve do Bleiburga, a mogli bi posjecivati i masovne grobnice po Zagrebackim Sestinama i po rubovima Medvednice. I svakoj masovnoj grobnici dati postaviti spomenik liku i djelu njihovog marsala. A ako se to onda jos i nazove po definiciji jednog Josipovica ili Milanovica, a to bi znacilo, da ti cije kosti leze u tim jamama-masovnim grobnicama i nisu poklani i pobijeni, nego su umrli od odusevljenja prema Titu i njegovim humanistima koje tako zdusno spomenuti dvojac brani. I to bi za komuniste u Hrvatskoj i njihove prirepke po medijima u Hrvatskoj bilo normalno.

  • Fake:

    ''Herojski vođa'' koji je dao pobiti dva razreda srednjoškolaca na Sljemenu.Junačina čije su junačine dolaskom u Zagreb pobile blizu 480 djece u sirotištu u Gračanima.Junačine koje su pobile djecu samo radi toga što im je otac bio u ustašama ili ... prikaži još! domobranima.Sve pod odobrenjem tog ''herojskog vođe''.O ostalim jamama,spiljama,šumama itd....gdje se kriju kosti na tisuće Hrvata da i ne govorimo.