Na sve češće pozive da se haaškim osuđenicima oduzmu odlikovanja, predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je u Bjelovaru odgovorila da su "ti ljudi dobili odličja za obranu od velikosrpske agresije" i da im ona ta odličja neće oduzimati.
"Praksa se dosad nije primjenjivala, osim u slučaju odluka domaćeg zakonodavstva", rekla je.
Kako se neslužbeno može doznati iz izvora bliskih Uredu predsjednice, "praksa predsjednika Republike Hrvatske nije institucionalizirana dosad ni u jednom prethodnom slučaju pravomoćnih presuda za počinjenje ratnih zločina u vezi s odlukama Haaškog tribunala".
"Naime, odlikovanja RH nisu oduzeta ni generalu Tihomiru Blaškiću, gospodinu Dariju Kordiću i još nekima po pravomoćnim presudama istoga suda. Dakle, ne postoji institut – automatizam oduzimanja odlikovanja RH", smatraju u Uredu predsjednice.
Zakon o odlikovanjima i priznanjima u članku 36. kaže da će predsjednik Republike na prijedlog Državnog povjerenstva za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske ili po vlastitoj odluci oduzeti odlikovanje ili priznanje ako nositelj odlikovanja ili priznanja postupa protivno pravnom poretku ili moralnim zasadama u Republici Hrvatskoj.
Članak 37. razrađuje da inicijativu za oduzimanje odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske mogu podnijeti i tijela i osobe iz članka 28. Zakona, a to su: Sabor, Vlada, diplomatska, konzularna i druga predstavništva RH u inozemstvu, ministarstva i druga tijela državne vlasti, političke stranke, vjerske zajednice, udruge građana i druge pravne osobe. Posredstvom nekog od navedenih tijela ili osoba, inicijativu mogu podnijeti i građani Republike Hrvatske.
U Pravilniku o odlikovanjima i priznanjima navode se potanje odredbe u svezi s postupkom i razlozima za oduzimanje odlikovanja.
U članku 16. izrijekom stoji da će Državno povjereništvo za nositelje odlikovanja ili priznanja, koji su pravomoćno osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje tri godine, predložiti oduzimanje odlikovanja ili priznanja.
Državno povjerenstvo čine Povjerenstvo za civilna odlikovanja i priznanja, na čijem je čelu akademik Zvonko Kusić, te Povjerenstvo za vojna odlikovanja i priznanja čiji je predsjednik umirovljeni general Marijan Mareković.
Predsjednik Stjepan Mesić odlikovanja je oduzeo generalima Mirku Norcu, Vladimiru Zagorcu i Ivanu Koradeu, kao i osuđenicima za ratne zločine Tihomiru Oreškoviću, Siniši Rimcu, Tomislavu Duiću, Anti Gudiću, Davoru Baniću, Stjepanu Grandiću i Anđelku Botiću. Zagorcu, Rimcu i Norcu oduzeo je i ratne medalje.
Njegov nasljednik Ivo Josipović činove generala oduzeo je Branimiru Glavašu, Zagorcu i Norcu, dok je Rimcu oduzeo čin bojnika HV-a. Sva odlikovanja Josipović je oduzeo i bivšem premijeru Ivi Sanaderu.
Saborski zastupnik GLAS-a Goran Beus Richembergh izjavio je u utorak da je zakonska obaveza predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović da osuđenima u Haagu oduzme činove i odlikovanja.
"Nažalost, nitko ne zna što će predsjednica učiniti jer je njeno ponašanje u zadnje vrijeme u tom smislu prilično nepredvidivo. Nadam se da neće proteći puno vremena da se odluči držati zakona jer ovo nije presedan. Ovo su slučajevi slični onima koje smo već imali, postoji i zakonski model, a i princip ponašanja vrhovnog zapovjednika u takvim slučajevima", rekao je Beus.
Pogledajte i galeriju: Upisivanje u knjigu žalosti na komemoraciji za generala Slobodana Praljka
Armija BiH u ratu je imala 331 logor, kroz koji su prošla 14.444 registrirana Hrvata. Recimo, u Bugojnu je bilo zatočeno 2,5 tisuće Hrvata od čega je 90% civila. U logorima u Bugojnu ubijeno je 35 zarobljenih vojnika HVO-a, 19 ih se još vodi kao nestalo. Tih 19 vojnika, prema izjavama svjedoka, odvedeni su na Rostovu, planinu između Bugojna i Novog Travnika, gdje je bio kamp mudžahedina koji su izvodili obuku za lokalne pripadnike Armije BiH. U hrvatskoj javnosti govori se isključivo o Dretelju, Heliodromu i Ahmićima, ali ne i o Grabovici, Uzdolu, Maljinama, Bugojnu, Kaknju, itd. Armija BiH je ubila 1600 Hrvata, od toga 1100 civila i ratnih zarobljenika, protjerala je 150 tisuća Hrvata iz srednje Bosne, dok je svega 300 muslimana poginulo u sukobu s Hrvatima, više muslimana poginulo i međusobnom sukobu armije BiH i vojnika Fikreta Abdića. Bošnjaci su prvi napali Harvate u BiH, više logora imali i više ubijeli, to su činjenice, a Haag je politička i cirkusantska organizacija i te njihove presude će pasti u reviziji haške presude jer je previše dokaza u korist šestorke koje su haški suci ignorirali jer su imali isključivo cilj izjednačavanja krivnje na prostoru BiH, ali Praljkov potez im je poremetio planove.