Svemirski teleskop Nancy Grace Roman u prva dva dijela feljtona predstavljen je putem dviju strana iste misije – najprije tehnologijom koja ga razlikuje od postojećih velikih svemirskih opservatorija, a zatim glavnim znanstvenim pitanjima zbog kojih je izgrađen. Njegova kombinacija velikog vidnog polja, infracrvene osjetljivosti i preciznih mjerenja trebala bi astronomima omogućiti da svemir proučavaju na dosad nedostižnoj statističkoj razini. U prethodnom dijelu riječ je bila o najambicioznijim ciljevima misije. Roman će proučavati učinke tamne energije na širenje svemira i raspodjelu tamne tvari, a metodom gravitacijskog mikrolećenja tražit će planete izvan Sunčeva sustava. Njegov koronograf pritom ima drukčiju ulogu: njime će se ispitivati tehnologija potrebna za odvajanje vrlo slabe svjetlosti planeta od mnogo snažnijeg sjaja njihove zvijezde, što bi trebalo koristiti budućim generacijama svemirskih teleskopa.
Što će još promatrati?
No znanstveni doseg jedne takve misije ne završava s nekoliko unaprijed definiranih pitanja. Veliki svemirski opservatoriji redovito postaju važni i za područja koja nisu bila njihov glavni razlog izgradnje, a vrijednost njihovih promatranja često se pokazuje tek godinama poslije. Hubble je najbolji primjer teleskopa čiji su podaci korišteni za istraživanja koja u trenutku njegova lansiranja nisu mogla biti potpuno predviđena. Roman je od početka zamišljen kao opservatorij čija će široka istraživanja moći poslužiti velikom broju različitih područja astronomije. Zato završni dio feljtona izlazi iz okvira nekoliko glavnih ciljeva misije i pokazuje što se još očekuje od Romana tijekom njegova rada te gdje su granice onoga što jedan teleskop, bez obzira na njegove mogućnosti, može otkriti. Široko vidno polje korisno je i za pojave koje se brzo mijenjaju. Ovaj novi svemirski teleskop će tražiti supernove, izboje iz aktivnih galaktičkih jezgri, promjenjive zvijezde i druge prolazne izvore. Kada u širokom pregledu otkrije zanimljiv objekt, zemaljski teleskopi te Hubble i Webb mogu ga brzo proučiti detaljnijim promatranjima.
Podaci će pridonijeti i istraživanju ranih galaksija, rasta crnih rupa i načina na koji se zvijezde rađaju u oblacima prašine. U našoj galaksiji Roman će pratiti populacije zvijezda, smeđe patuljke i male objekte na rubu Sunčeva sustava. Budući da će ista kamera više puta snimati dio neba, znanstvenici će moći uspoređivati snimke i pronalaziti promjene koje bi jedan kratki posjet teleskopom propustio. Roman će prema Zemlji slati približno 11 terabita podataka dnevno, odnosno oko 1,4 terabajta. Antena je projektirana za brzine do 500 megabita u sekundi, ali prijenos je tek prvi korak. Svaki će podatak trebati kalibrirati, povezati s drugim snimkama i obraditi prije nego što ga znanstvenici mogu pouzdano koristiti. NASA planira obrađene podatke učiniti dostupnima istraživačkoj zajednici, a velik dio arhive bit će koristan i za istraživanja koja će se tek pojaviti. Vrijednost velikih pregleda neba raste s vremenom jer nova pitanja mogu dobiti odgovor u starim snimkama. Javna arhiva također omogućuje studentima, manjim istraživačkim skupinama i građanskim znanstvenicima da sudjeluju u traženju objekata i promjena.
Roman može povećati broj i pouzdanost mjerenja, ali nijedan teleskop sam ne rješava otvorena pitanja kozmologije. Tamna energija neće se pojaviti kao novi objekt na fotografiji, a karta tamne tvari ovisit će o modelima i pažljivoj obradi sustavnih pogrešaka. Mikrolećenje može pokazati da planet postoji, ali najčešće ne daje ni sliku njegove površine ni podatke o atmosferi. Koronograf će moći izravno snimiti neke velike, mlade i sjajne planete, ali mali stjenoviti svjetovi ostaju mnogo teži cilj. Roman je projektiran za široka statistička istraživanja i tehnološki razvoj. Za detaljnu karakterizaciju pojedinih planeta i galaksija trebat će kombinirati njegova mjerenja s podacima teleskopa na Zemlji, Hubblea, Webba i budućih opservatorija.
Puštanje u rad
Roman je 30. kolovoza 2026. uspješno lansiran iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi. Nakon odvajanja od druge raketne faze nastavio je put prema halo-orbiti oko L2, približno 1,5 milijuna kilometara od Zemlje. NASA je 31. kolovoza objavila da je izveden prvi korekcijski manevar putanje. U prvim danima misije NASA je razmjestila antenu visokog pojačanja te dovršila otvaranje zaštitnog pokrova otvora teleskopa. NASA je 1. rujna potvrdila i uključivanje koronografa, koji sada ulazi u višemjesečnu fazu kalibracije i testiranja. Wide Field Instrument trebao bi se uključiti u sljedećih nekoliko tjedana, nakon čega slijede provjere oba instrumenta i ostalih sustava. Prve Romanove znanstvene slike očekuju se početkom 2027. godine.
Otvori KEKS Pay
