Odluka talijanske vlade o spašavanju dvije posrnule banke izazvala je val oštrih kritika od europarlamentaraca i iz vlada drugih članica eurozone. pri čemu se Rimu zamjera da time šteti projektu osmišljenom da se podupre povjerenje u eurozonu u vremenima financijske krize.
Talijanska vlada odlučila je u nedjelju spasiti Banku Popolare i Veneto Banku s 5,2 milijarde eura samo dva dana nakon što su iz Europske središnje banke (ECB) upozorili da će te banke vjerojatno propasti.
Nakon što su europski zakonodavci proučili pojedinosti te odluke talijanske vlade prema kojoj država preuzima teret troškova spašavanja, a ne ulagači, mnogi među njima kritiziraju Rim zbog napuštanja duha zakonodavnog okvira poznatog kao bankovna unija, a zamjeraju i Europskoj komisiji što je sve to dopustila, piše Reuters u analizi.
Prema sporazumu postignutom prošlog vikenda, Italija će platiti više od pet milijardi eura banci Intesi Sanpaolo da preuzme najbolju imovinu od dvije posrnule banke u talijanskoj regiji Veneto. Povrh toga, dat će jamstva u iznosu do 12 milijardi eura kako bi zaštitila najveću talijansku banku u poslovanju s građanima od potencijalnih gubitaka.
Time je prekršeno načelo koje su dogovorili čelnici zemalja EU-a i koje je uvedeno u europski zakon, prema kojem bi ulagači, a ne država, u prvom redu trebali snositi troškove sanacije u slučaju propasti neke banke.
"Sve je bilo uzalud. Ovo je loš dan za Europu. Novi udarac zadan je europskoj integraciji", kazao je Philippe Lamberts, zastupnik u Europskom parlamentu (EP) iz redova belgijske stranke Zelenih koji je mjesecima vodio pregovore i pisao taj zakon uveden prošle godine.
Ocijenio je takvu odluku "velikim udarcem" samoj zajedničkoj europskoj valuti i štetnom za ugled Europske središnje banke (ECB) koja nadzire poslovanje najvećih europskih zajmodavaca.
Sven Giegold, europarlamentarac koji je također sudjelovao u pisanju toga zakona, zahtijeva da EP provede istragu zbog zaobilaženja donesenih propisa, okomivši se na Europsku komisiju čija je riječ bila zadnja kod odobravanja te sheme.
Hladan prijem
Markus Feber, njemački zakonodavac u EP-u, kaže da Italija nije poštivala nova pravila i predviđa da će Njemačka stoga biti nesklona uspostavi tješnjih veza u 19-članoj eurozoni. Po njegovim riječima, to je agonija za bankarsku uniju i daljnja integracija nema smisla, referirajući se na primjer paneuropske zaštite depozita kao sljedeći korak planiran u bankovnoj uniji.
Zbog bojazni da će morati preuzeti najveći teret sanacije propalih banaka u zemljama poput Grčke ili Španjolske, Njemačka je bila ključna kod pisanja zakona kojim bi se primoralo prebacivanje tereta troškova na leđa vlasnika obveznica i velikih depozita.
I u njemačkom ministarstvu je talijanska odluka naišla na hladan prijem. "Korištenje državne pomoći trebalo bi izbjegavati što je više moguće u slučajevima bankrota", kazala je glasnogovornica njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea, dodajući da je na EK da zajamči poštivanje pravila.
Vlada u Rimu priželjkivala je da će se talijanske banke u dobroj financijskoj situaciji udružiti i zajednički pomoći Banci Popolare di Vicenza i Veneto Banci. Međutim, mnoge to nisu željele, budući da su već milijarde utrošile na pomoć ostalim posrnulim talijanskim bankama.
Potez vlade koji je potom uslijedio, kojim se zaobilaze EU pravila, sada nameće veliki znak pitanja u vezi cjelokupnog zakonodavnog okvira i oko toga hoće li moći ikad biti primijenjen umjesto spašavanja pomoću novca poreznih obveznika, zaključuje se među ostalim u Reutersovoj analizi.
