Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 11
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NOVI RAZORAN POTRES

Tajvan se nalazi u Pacifičkom vatrenom prstenu: Zašto je to najopasniji dio svijeta?

Potres na Tajvanu
Foto: Reuters
1/5
03.04.2024.
u 11:10

Pacifički vatreni prsten ili Tihooceanski vatreni pojas je pojas vulkana koji okružuje Tihi ocean. Tu je zabilježen najveći broj potresa na svijetu, pa on predstavlja stalnu opasnost za zemlje poput Japana i Indonezije.

Tajvan je u srijedu pogodio potres jačine 7.2 stupnja po Richteru, najjači u posljednjih 25 godina. Vijesti iz Tajvana naslovna su tema svih utjecajnijih svjetskih medija, a CNN piše da to područje redovito pogađaju potresi zato što se nalazi na Pacifičkom vatrenom prstenu.

Kako je ranije pisao Deutsche Welle, to je trusno područje, najopasnije na svijetu. Radi se o nizu od najmanje 450 aktivnih i privremeno neaktivnih vulkana duž obalnih područja u cijelom Tihom oceanu. Polukružni lanac vulkana počinje krakom u Indijskom oceanu, ide preko Indonezije, Sumatre, Malezije sve do Filipinske ploče.

VIDEO Trenuci užasa: Potres snage 7,2 po Richteru udario Tajvan

Od tog mjesta Pacifički vatreni prsten ili Tihooceanski vatreni pojas obuhvaća cjelokupnu Tihooceansku ploču, ploču Juan de Fuca koja leži ispred kanadske obale i obale američkih saveznih država Washington i Oregon, potom ploču Cocos (u Pacifiku ispred Srednje Amerike) i ploču Nazca ispred Južne Amerike. Duž cijelog tog područja bilježi se visoka seizmička aktivnost.

Otprilike 90 posto svih potresa na svijetu događa se unutar tog Prstena. To znači da ljudi u Indoneziji, na Filipinima, u Maleziji, Japanu i Australiji, kao i stanovnici otočnih država Malezije, Mikronezije i Polinezije, žive pod stalnom prijetnjom. Isto tako su ugroženi i ljudi duž cijele sjevernoameričke i južnoameričke pacifičke obale.

VEZANI ČLANCI:

Međutim, opasnost nije ista za sve. Veća je na većoj nadmorskoj visini ili u blizini granica tektonskih ploča. Kolika je stvarna opasnost po ljude u tim krajevima, ovisi o načinu gradnje i preventivnim mjerama. Duž obale postoji još i opasnost od tsunamija. Divovski valovi izazvani potresima ili vulkanskim aktivnostima mogu u najkraćem roku zbrisati s lica zemlje cijela priobalna područja.Vulkani koji su u blizini naselja opasni su sami po sebi. Erupcije prati emisija otrovnih plinova, prašine i lave, a one prouzročuju i klizišta.

Tektonske ploče koje sačinjavaju Zemljinu litosferu stalno se kreću po podlozi od dijelom čvrstih i dijelom istopljenih stijena. Tamo gdje se ploče sudaraju ili odvajaju jedna od druge, Zemljina kora se doslovce pomiče. A tamo gdje Zemljina kora napukne, mogu nastati vulkani. To je slučaj s Havajima, usred Tihooceanske ploče. Ipak, najveći broj vulkana nalazi se na mjestima sudara tektonskih ploča. Tako su, na primjer, nastali planinski lanci kao što su Ande u Južnoj Americi ili Stjenovite planine u Sjevernoj Americi.

Ovim geološkim pojmom označava se podvlačenje jedne tektonske ploče pod drugu – ona tone pod nju, odnosno, subducira se. To se događa i na Pacifičkom vatrenom prstenu. Ploča koja se podvlači pod drugu stvara golemi pritisak na magmu u unutrašnjosti Zemlje, pa ona na pukotinama traži put do površine. Tako nastaju vulkani. Ako se iznad takvog mjesta nalazi ocean, mogu nastati vulkanski otoci. Tako su nastali Marijanski otoci na granici Filipinske i Tihooceanske ploče.

VEZANI ČLANCI:

Unatoč pomnom znanstvenom praćenju pomicanja tektonskih ploča i vulkanskih aktivnosti, potresi se ne mogu točno predvidjeti. Čak i kada se dva potresa dogode u kratkom vremenskom razmaku, teško je utvrditi jesu li bili povezani. Pojedini seizmolozi smatraju da potrese izazivaju i neke ljudske aktivnosti, kao što su vađenje rude, nafte i plina ili podzemne atomske probe, ali to je teško nedvosmisleno znanstveno dokazati.

Jasno je da je Pacifički vatreni prsten izložen konstantnom pritisku. Kada se negdje dogodi potres, pritisak neko vrijeme popušta, ali uskoro ponovo raste. Ljudi koji žive na takvim područjima mogu učiniti samo ono što je u njihovoj moći: prilagoditi gradnju svojih naselja stalnoj opasnosti, izbjegavati život na samoj obali i stvoriti sustave ranog upozoravanja kako bi se na vrijeme sklonili na sigurno pred tsunamijem. Moraju na sigurnim mjestima čuvati materijal, vodu i hranu kako bi se život nastavio i poslije sljedeće katastrofe.

Potres na Tajvanu
1/18

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije