Svjedočanstvo Ilije Stanića: Hebranga su udavili agenti Udbe

. Krajem 1937. godine Josip Broz Tito postaje generalni sekretar Centralnog komiteta Komunisticke partije Jugoslavije. Poslije toga još dva puta odlazi u Moskvu 1938. i 1939. godine. Fašizam se širio Evropom, Hitlerove i Mussolinijeve armije su na granicama Jugoslavije, a vlada Cvetkovic-Macek ne vidi opasnost koja se bliži. Jedne od posljednjih veceri u oktobru 1940. godine u Dubravi je održana Peta zemaljska partijska konferencija. Na kraju konferencije Tito je rekao: \"Drugovi, pred nama su odlucujuci dani. Naprijed sada u konacnu pobjedu! Iducu konferenciju moramo održati u oslobodenoj zemlji i od tudina i od kapitalista!\" Okupacija Jugoslavije zatekla ga je u Zagrebu, odakle je, njegovom inicijativom, upucen proglas CK KPJ narodima Jugoslavije i radnom narodu Jugoslavije, u kojemu se istice odlucnost Partije da u oslobodilackom ratu ustraje u prvim redovima, u kojemu ustaje protiv potpaljivanja nacionalne mržnje i poziva radnike, seljake, omladinu, gradane i sve rodoljube da se ujedine u borbi za nacionalnu nezavisnost.

. ..Nakon \"izleta\" u Trst, gdje nije našao posao, vraca se u Zagreb gdje 1911. sudjeluje u velikim demonstracijama. Nakon toga je radio u Kamniku u Sloveniji, Cenkovu u Ceškoj, u Münchenu, u tvornici automobila \"Benz\" u Mannheimu, u Njemackom Ruhru, Becu, Beckom Novom Mjestu gdje je radio u tvornici automobila \"Daimler\" kao probni vozac. Naucio je njemacki i ceški jezik, usavršio svoj i izucio nove zanate. Godine 1913. odlazi u vojsku. Pocetkom prvog svjetskog rata 1914. shvatio je da to nije njegov rat i da nema za šta da ratuje, pa je u to uvjeravao i svoje drugove u kasarni. Odveden je u Petrovaradinsku tvrdavu i tu je proveo neko vrijeme, ali nije osuden nego je poslan na frontu u Galiciju pa zatim na Karpate.

. ...Kada se rodio Josip Broz, život u kumrovackoj dolini je bio težak i naporan, oskudan i jednolican. Iako je kmetstvo odavno bilo ukinuto, seljaštvo su pritiskali teški nameti, porezi i opca oskudica, jer su im posjedi bili mali, rasparcani, a zemlja slabe kvalitete. Godina 1903. i 1904. bile su veoma burne u tim krajevima, u znaku opceg narodnog pokreta protiv madžarizacije s jedne strane, i u znaku pobune siromašnih seljaka protiv svih vrsta eksploatacije s druge strane. Osnovnu školu Josip Broz je pohadao u Kumrovcu od 1900. do 1905. Po svršetku osnovne škole Josip Broz je, zbog teškog stanja u obitelji, morao odložiti svoj odlazak na zanat, pa je neko vrijeme morao raditi kod svog ujaka u Sloveniji. Nakon toga je radio u jednoj sisackoj kantini. Godine 1907. je postao šegrt mehanicarske radionice u Sisku. Po završetku šegrtske škole 1910. prvi put stiže u Zagreb gdje postaje clan Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije i ucestvuje u radnickim demonstracijama.

. Josip Broz Tito 7. maj(svibanj) 1892 - 4.maj(svibanj)1980 Josip Broz rodio se u malom selu Kumrovcu na Sutli, u najzapadnijem dijelu Hrvatskog zagorja 7. maja 1892. godine kao sedmo od petnaestero djece roditelja Franje (Franceka) i Marije Broz, rodeneodene Javeršek. Mali \"nesporazum\" oko toga biografskog podatka, s obzirom da se Titov rodendan slavi na dan 25. maja, objasnili su njegovi biografi cinjenicom da je Josip Broz za vrijeme svoga dugogodišnjeg revolucionarnog rada bio prisiljen da se služi lažnim papirima i dokumentima, pa je tako i u jednom vojnickom dokumentu austro-ugarske vojske zabilježeno da je roden 25. maja. A upravo na taj dan (25. V 1944.) izvršen je i desant na Drvar. Rodendan je ostao, pa ni sam Tito nije želio da se taj datum mijenja kad ga je narod vec prihvatio. Sin oca Hrvata i majke Slovenke, Josip Broz nije osjecao nikakvih nelagoda zbog te okolnosti, jer izmedu dvije susjedne zemlje nije bilo antagonizma ni netrpeljivosti. Josip Broz je mnoge dane djetinjstva proveo kod djeda Martina preko Sutle, te naucio odlicno slovenski, zbog cega je imao poteškoca kada je pošao u hrvatsku osnovnu školu.

. ....Ovo procitajte polagano...... a mozete i slovkati...kako vam je lakse! .. ............................Bilo je casno zivjeti s Titom...Hrvatskim sinom ! .................. . ..

Tito i Kennedy. Gledajte,Jovanku Broz ! Sta reci, sta dodati ovoj krasnoj fotografiji ? Tito svjetski drzavnik. Par excellence. Sva drzavnicka elita svijeta dosla mu je na sahranu. Sto cetrdeset drzavnika ! Nikad vidjeno, nikad zabiljezeno! Prohujalo s vihorom...

@ koirgirac - U sačuvanoj dokumentaciji, nama poznati lik Josipa Broza, oca Miše, prvi put se pojavljuje tek 1937-38. na lažnim pasošima na ime Spiridona Mekasa i J. A. Karlsona. Na fotografijama snimljenim pre 1934. godine nalazi se čovek kojii nema nikakvih sličnosti sa Najvećim Sinom naših naroda i narodnosti. Zagorec Josip Broz je četvrtog maja 1928. godine bio obrađen u zagrebačkoj policiji, o čemu svedoči karton broj 10434, lako dostupan i danas. Na tropoznom setu vidimo snažnog čoveka jakih vilica i vrata, koji, normalno, jako liči na svoje biološke potomke Žarka i Jošku. Ali, to nije Broz kojeg ti držiš za hrvatskog sina, ili za nešto što bi neko mogao i tako nazvat. Ti držiš ruskog špijuna, agenta NKVD kome do danas nismo saznali identitet. Možeš biti patriot, ali samo rusičeski!

Lavica7 .. slovkanje je za vas partizane bez škole. Ne spadam u tu generaciju,spadam u generaciju Domovinskog rata. Spadam u generaciju koja je stvarala državu Hrvatsku. Taj tvoj JeBaTe je zločinac.Razumiješ li ili je potrebno velikim slovima da ti napišem? Poznati su tvoji komentari,jedino se pitam kako te minusi ne natjeraju da se upitaš o ispravnosti svojih teza?!!

fale komentari, kako su i zašto poginili brača ribar, čiji su oni bili konkurenti, malo više o golom otoku možda bi neki komentari današnji političara bili pravedniji.

. ..generacija laznjaka....Minhen bojna...cyber ratnik....buuuuaaahhh . ..Hvala Titu za Hrvatsku drzavu u AVNOJ-skim granicama...

Jugonostalgicarski lazovi,Istice vam vrijeme.Prosla su vremena kad se moglo biti dama radi ciscenja cijevi po sumama.Izadite na ulicu i pricajte ovo sto pisete tajno iz zasjede partizanski po portalima.

VL, trebali ste barem naslov prevesti na hrvatski: ZADAVITI a ne srpski UDAVITI!

Mislim da bi ovaj stanic(Manijak,Cijelu noc zabiojo noz u mrtvo tijelo)mogao u hrvatskoj doci do bilo kojeg polozaja.Kod nas caruje sve samo ne zdrav razum.

No, no, tako nešto grubo reći o našim antifašistima, strašno.

dave oni nas sa antifašizmom ,i to je jedan u nizu njihovih zločina

Takvo je to vrijeme bilo, takvo bi se i ponovilo da smo kojim slučajem rat izgubili 91.

28.04.2012. u 17:37h silverback je napisao/la: \"VL, trebali ste barem naslov prevesti na hrvatski: ZADAVITI a ne srpski UDAVITI!\" Nije nego, jezikoslovče. „Udavio“ je se u vodi, a „zadavili“ su ga rukama (na suhom).

Ja ovome Stanicu nista nevjerujem on nikada nije doso do Svetislava toga udbasa Stanic je bio sitna riba ubojica za pare Prico mi je Ferid Poturkovic iz Sarajeva prija rata stanic zametno kavgu u njegovu restoranu i namlatega dosla milicija njegov rodak i reko mu Nedirajte dubre on je ubio Luburica u Spaniji i mi ga moramo stititi

tzv antifasiti sa zlikovcem titom i takve gnjusobe su radili sve da bi ostali na vlasti

Admin verovatno ne bi dopustio da izbacim celi spisak srpskih emigranata ubijenih mahom u Nemačkoj, a blagodareći odobrenju za likvidaciju srpske političke emigracije, koje je u jednoj od brojnih prljavih hladnoratovskih trgovina Džimi Karter dao Josipu Brozu, i na teritoriji SAD. (Kašiković i njegova devetogodišnja poćerka Ivanka, te Naumović, Panić, Kljajić, Manević - izdavači emigrantskih novina i publikacija, kao i još dvadesetak pripadnika srpske političke emigracije, samo između 1977. i 1985.) Nemanja Jelenić je pred američkim sudom svedočio da je organizator ubistava u SAD bio vicekonzul SFRJ u Čikagu, Branko Lakić, a najpoznatije ubice Bogoje Panajotović, iz Gadžinog Hana kod Niša, (sada živi u SAD, ima u Nišu kuću koju izdaje) i riječki ugostitelj Vinko Sindičić. I, ponavljam: pravilo je bilo da hrvatski udbaši ubijaju hrvatske, a srpski udbaši srpske emigrante. S tim što je Duško Zgonjanin sebi uzeo pravo da ubija i Hrvate, i Srbe, i muslimane, jer je bio bosanski, dakle multietnički udbaš.