Od zločina u kojem je ubijena 31 osoba prošle su 33 godine, a 11-ica optuženika, od kojih se svima osim jednom sudilo u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu su oslobođeni optužbi za ratni zločin nad civilima. Prema nepravomoćnoj presudi, optužbi su oslobođeni Vlado Ćupović, George Nashid Kamal, Bogdan Jednak, Ljubiša Juzbašić, Zoran Miljević (Brankov), Zoran Miljević (Ilijin), Boro Miljević, Milan Kraguljac, Branko Bulat, Milan Karaica i Mile Paspalj. Riječ je o ratnom zločinu nad civilima koji je počinjen u Glinskom Novom Selu sredinom listopada 1991.
Prema optužnici, Ćupović se teretio da je kao komandant Teritorijalne obrane Gline zapovjedio izviđačko-diverzantskoj grupi TO Gline da pobiju preostalo civilno stanovništvo. Ostala desetorica, navodi se u optužnici, istjerali su civile iz kuća i okupili ih u središtu mjesta nakon čega su dio civila zatvorili u drvenu kuću na koju je, tvrdi tužiteljstvo, Bogdan Jednak ispalio zolju uslijed se čega kuća zapalila, a ostali su pucali u civile i maloljetnu Katicu Šimanović. Ubijena je 31 osoba, a Jednak se teretio da je polovicom studenoga 1991. u mjestu Prekopa pucao iz Škorpiona i ubio Katu Milčić.
- U ovom postupku jedino je dokazano da je Vlado Ćupović bio zapovjednik TO Gline u inkriminiranom razdoblju te da je Duško Malović (pokojni) bio zapovjednik Izviđačko-diverzantske grupe TO Glina. Niti jedna druga okolnost nije dokazana - navela je sutkinja Željka Skomeršić, obrazlažući nepravomoćnu presudu.
Pojasnila je da nije dokazano niti da su svi navedeni optuženici bili pripadnici Izviđačko-diverzantske grupe. Neposrednih svjedoka nije bilo, a čak nije utvrđeno niti da su svi ljudi navedeni kao žrtve tada bili u Glinskom Novom Selu. Tijekom dokaznog postupka izvedeni su brojni dokazi pa su tako prikupljeni kartoni traženih osoba Ministarstva branitelja, Uprave za zatočene i nestale osobe, sva dostupna dokumentacija Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te VSOA-e, ispitano je 50 svjedoka, među ostalim i putem međunarodne pravne pomoći, prikupljeni su podaci Ministarstva hrvatskih branitelja o provedenim terenskim istraživanjima na području Glinskog Novog Sela, prikupljena je sva dostupna dokumentacija o ekshumaciji i identifikaciji žrtava te je provedeno sudsko-medicinsko vještačenje.
POVEZANI ČLANCI:
U optužnici je navedeno kako je JNA 29. rujna 1991. izvršila napad širokih razmjera u pravcu rijeke Kupe nakon čega su 3. listopada okupirali i Glinsko Novo Selo. Selo je napadano, iskazivali su svjedoci tijekom suđenja, iz više pravaca i u tome su uz razne jedinice JNA sudjelovali i pripadnici TO, ali i razne srpske paravojne postrojbe. Spominjali su se u tom kontekstu Šiltovi, Arkanovci, Šapčani, Crnogorci, Prijedorčani...U selo ih je ušlo više od 100, pucalo se sa svih strana, a bilo je i granatiranja i tenkovskih napada. Mnoge kuće su zapaljene, a neprijateljski vojnici išli su od kuće do kuće, pljačkali, privodili, tukli i ubijali civile.
- No predmet optužbe je razdoblje nakon toga, polovica listopada, a niti jedan svjedok o tome nema neposrednih saznanja. Od 1995. pa do prosinca 2023. na području Glinskog Novog Sela provedena terenska istraživanja na čak 39 lokacija. Pritom je pronađena jedna masovna i četiri pojedinačne grobnice iz kojih je ekshumirano i identificirano osam žrtava, od 31 koje su navedene u činjeničnom opisu optužbe. To znači da posmrtni ostaci preostale 23 žrtve navedene u činjeničnom opisu nikada nisu pronađene. Vještačenjem je utvrđeno da su tri od osam ekshumiranih i identificiranih žrtava stradala nasilnom smrću. Međutim, važno je istaći kako je uzrok smrti kod navedenih žrtava različit i da su bili u različitim grobnicama. Osim toga pet žrtava je, prema iskazima svjedoka, stradalo početkom listopada kad je neprijatelj krenuo s akcijom Kupa - kazala je u obrazloženju presude sutkinja Skomeršić.
Što se tiče druge točke optužnice ugroženi Svjedok 1, rekao je kako je Jednak u studenome 1991. iz Škorpiona pucao u stariju ženu odjevenu u crno na putu u mjestu Prekopa no prema zakonu osuđujuća presuda ne može biti utemeljena isključivo na iskazu ugroženog svjedoka. Neovisno o iskazu ugroženog svjedoka nije bilo dokaza da je tada ubijena žena bila Kata Milčić jer su njezini posmrtni ostaci ekshumirani su iz dvorišta njezine kuće, pri čemu je glava pronađena odvojena od tijela. Osim toga ekshumacijom je utvrđeno i da joj je grudni koš u komadima što bi upućivalo na drugačiji način usmrćivanja.
Paspalj, koji je jedini bio dostupan našem pravosuđu, se branio sa slobode, dok je ostalima bio određen istražni zatvor, koji im je sada ukinut. Za njima su raspisan tjeralice i europski uhidbeni nalog, koji će biti ukinuti kada i ako ova presuda postane pravomoćna.
GALERIJA Predstavljena knjiga 'Domovinski rat i zločini nad Hrvatsima u BiH 1991.-1995.'
ma dajte, hajte, pa radi se samo o 31likvidiranom hrvatu. ni za desetke tisuća pobijenih 45 nitko nije bio kriv. nego oće li ,,teritorijalci,, tužit hrvatsku zbog uznemiravanja?