Profesor emeritus Pravnog fakulteta u Zagrebu Mihajlo Dika neugodno je iznenađen prihvaćenim rješenjima, ne samo vezano za reviziju koja je na okruglom stolu u Hrvatskoj odvjetničkoj komori istaknuta kao najozbiljniji i najveći problem nacrta izmjena Zakona o parničnom postupku, već i s oglednom parnicom, izmjenama izračuna troškova postupka, a ne sviđa mu se i “elitistički arogantan” pristup vezano za komunikaciju putem e-maila.
“Privilegij građana”
Takvim prijedlogom bilo bi ozbiljno ugroženo pravo građana na pristup Vrhovnom sudu, opći je zaključak stručnjaka. Više ni vrijednost spora ne bi jamčila pristup Vrhovnom sudu, pa ni u parnicama zbog stotina milijuna kuna. Već samo ako uvjere suce Vrhovnog suda da je njihov predmet važan za jedinstvenu primjenu zakona. To vrijedi i za radne sporove, pa je Dika upozorio i na socijalnu neosjetljivost ponuđenog rješenja. Prof. dr. sc. Eduard Kunštek, dekan Pravnog fakulteta u Rijeci, ustvrdio je da bi revizija postala “privilegij građana”. Prof. dr. sc. Jasnica Garašić primijetila je da kvalitetne zakone ne mogu pisati velike radne skupine, već nekolicina najstručnijih uz široku raspravu, te je istaknula nužnost uvođenja političke odgovornosti za zakonska rješenja.
Inače, revizija jest problem opterećenosti Vrhovnog suda, ali odvjetnici i predstavnici katedri Pravnih fakulteta u Rijeci, Zagrebu i Splitu, upozoravaju da tendencija postupnog sužavanja dostupnosti Vrhovnog suda, s novim prijedlogom dobiva zabrinjavajuće razmjere. To je krucijalno pitanje zaštite temeljnih ljudskih prava, te to može dovesti do povećanja broja ustavnih tužbi, koje će se zbog rokova podnositi istodobno kad i revizija, istaknuo je predsjednik HOK-a Robert Travaš.
Angažirati savjetnike i suce
Procjena je da je opterećenost Vrhovnog suda revizijama vremenski ograničen problem koji treba riješiti angažiranjem većeg broja savjetnika, premještajem sudaca s manje opterećenih sudova niže razine, pa i stimuliranjem vrhovnih sudaca. Uvođenjem izvanredne revizije u dva stadija (prvo odluka o dopustivosti, a zatim u novom postupku o eventualnoj osnovanosti), broj predmeta će se povećati. Pri tomu, odvjetnike osobito zabrinjava što ne postoji zakonska obveza da svi županijski sudovi javno objavljuju svoje odluke, a bez cjelovite sudske prakse stranke neće moći uspješno koristiti izvanrednu reviziju. Umjesto da niži sudovi ističu presedane na kojima temelje odluku, sav teret istraživanja sudske prakse svaljuje se na odvjetnike, istaknuo je odvjetnik Boris Porobija. Postavljeno je i pitanje ustavnosti ponuđenog rješenja izvanredne revizije.
