Kiša koja je ovih dana napokon natopila žednu zemlju mala je utjeha poljoprivrednicima. Suša je na njihovim njivama "obrala" već između 30 i 50% planiranog uroda kukuruza, soje i šećerne repe, oko 30% krumpira, 15 do 20% suncokreta... Stradali su i vinogradi i voćnjaci, a kako u proračunu nema predviđenih sredstava za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda, teško će se naplatiti milijunske štete, koje još zbrajaju po županijama. Samo u Osječko-baranjskoj županiji štete su procijenjene na više od 200 mil. kuna.
– Sumnjam da će seljaci išta dobiti. Država im ne želi ranije isplatiti ni poticaje za lanjsku jesensku sjetvu kako bi barem donekle ublažili posljedice katastrofalnih suša – kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić. U očekivanju da će i Dubrovačko-neretvanska županija proglasiti elementarnu nepogodu zbog suše i šteta na mandarinkama, vinovoj lozi i maslinama, u Agrofructusu kažu kako su pogođene doslovce sve kulture i sve hrvatske regije.
- Suša ne znači samo manjak vode nego i loše mikroklimatske uvjete rasta biljaka, a tržište se još uvijek nije oporavilo ni od panike izazvane E.coli u Njemačkoj. Kiša je možda pomogla tek onim kulturama koje kasnije ujesen dozrijevaju - kaže predsjednik uprave Agrofructusa Denis Matijević.
Kao najveći otkupljivač mandarinki na neretvanskom području, s više od 1000 kooperanata, u Agrofructusu su ove godine očekivali da će se u Hrvatskoj proizvesti oko 70 tisuća tona mandarinki, jedinog voća u kojem ne oskudijevamo. Oni bi otkupili oko 35 tisuća tona. No, kako se elementarne nepogode ponavljaju već treću godinu zaredom, ukupni prinosi će biti 25% manji, oko 45 tisuća tona.
Matijević kaže kako je samo 10-ak posto površina oko Neretve navodnjavano pa to područje za nepogoda ili pliva pod vodom ili trpi sušu, što je Agrofructusu, koji posluje na gotovo svim tržištima Europe, od Rusije i Ukrajine do Velike Britanije, veliki udarac. Agrofructus s dobavljačima godišnje ugovara robe u vrijednosti 500-600 mil. kuna, a zbog suša će na inozemna tržišta izvesti tek 700 umjesto 1000 planiranih šlepera voća i povrća. Manje plasirane robe na tim tržištima znači i manju konkurentnost i lošije pregovaračke pozicije, dok će 20 do 30 posto robe zbog lošije kvalitete završiti u industrijskoj preradi.
Manji urod mandarinki proizvođačima će se pak kompenzirati zaštitnom cijenom od tri kune te poticajem od 0,90 kuna po otkupljenom kilogramu, što je 30 lipa više nego lani. No ogorčeni su što su iz godine u godinu prepušteni na milost i nemilost prirode.
- Imamo tolike rijeke, a zbog suša gubimo i količine robe i tržišta. Nešto se konačno mora poduzeti - napominje Matijević, ističući da je novac za navodnjavanje i odvodnju odavno je predviđen. Trebalo je raditi na tome, a ovako državi ne preostaje ništa osim nadoknade šteta, dodaje on.
Usvajanjem Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem 2005. Vlada je najavila da će do 2010. u sustavu navodnjavanja biti 35.000 hektara uz investicije od 2,36 mlrd. kuna. Ona bi uložila 1,58 mlrd., a ostatak lokalna vlast i vlasnici zemljišta. No, sve je stalo na 18.000 od čak 240.000 hektara pogodnih za navodnjavanje, u što je utrošeno samo 292 milijuna kuna. U navodnjavanim hektarima pretekla nas je čak i Albanija!
– Zbog svega toga posljedica će biti i na jesensku sjetvu i cijene, čega su i te kako svjesni u EU. Oni će zato svojim seljacima zbog suša isplatiti prijevremene poticaje za lanjsku sjetvu od 16. listopada, ovisno o odluci svake od članica, iako je rok, kao i u Hrvatskoj, do 31. svibnja 2012. – tvrdi Grivičić, ogorčen što Hrvatska još nije u EU, ali se puno striktnije drži njezinih zakona.
U jesenskoj sjetvi u nas će se tako štedjeti i na sjemeni i na gnojivu, pa nije teško predvidjeti kako ćemo i žeti, objašnjava on. Cijena kukuruza na burzama trenutačno je pak 1,80 kuna, daleko više od pšenice, te se očekuje kako će se zbog cijena stočne hrane, koja je posljednjih godinu skuplja i 200 posto - i dalje poskupljuje - neminovno rasti i cijene mesa i mlijeka, iako su se iz mliječne industrije već oglasili priopćenjem kako bi svako dodatno plaćanje stočarimaznačilo novo poskupljenje te dalji pad potrošnje i veći uvoz jeftinog mlijeka i sira iz BiH i Njemačke.
Analitičari tvrde kako zbog očekivanih izbora, ali i velike konkurencije trgovačkih lanaca, koji cijene osnovnih prehrambenih artikala kontinuirano drže na akciji, rast cijena neće biti nagao ni preko noći. No, cijene voća, povrća, sokova, mesa... već se svakodnevno "korigigiraju" naviše. Tomu u prilog ide i činjenica da je hrana, prema podacima DSZ-a, u kolovozu bila 3 posto skuplje nego u lanjskom kolovozu.
Kad kisa pada ondasu poplave trazite pompc kad sunce zagrije osusi trazite pomoc mozda je bolje da postane pustinja pa ce biti pijeska i jeftiniji stanovi i kuce izopacena nacijo