Sunčeva oluja za samo tri godine mogla bi paralizirati zemlju

Najveći problem će nastati u trafostanicama koje će biti uništene, a za izgradnju nove trafostanice treba godina dana. Osnovno za našu državu treba napraviti transformatore koji će se biti u rezervi.

hej cro-warrior ja cekam jos ,,,pa nije valda problem napisat te koordinate ,ja bi si zbilja pogledal taj Nibiru o kojem svi pisu,......

@Vladimir Istina...

evo izvrsnog i pogodnog matrijala za sve teoreticare *2012*...

Internet ne bi prestao raditi jer je globalna mreza koja je povezana, izmedu ostalog, i optickim vezama preko kojih se ne mogu prenositi visokonaponski udari a promet se distribuira vrlo prilagodljivim protokolima za routanje - za to je Internet i napravljen. Ako nista drugo nastradao bi samo dio infrastrukture koji je u trenutku \"udara\" okrenut bas prema Suncu, a druga strana bi ostala ok. Internet je nastao kao DARPA-in projekt gdje je ideja bila napraviti komunikacijski kanal koji bi izdrzao nuklearni udar. Ovo bi bio ekvivalent toga.

Zagrebas a što je sa routerima, serverima, itd?

Ne trzam više otkako mi nebo nije palo na glavu zbog Y2K.

Veliki servisi imaju kolokaciju servera, tj. nisu svi serveri u istom racunalnom centru; google npr. ima u svakom trenutku svoje servere i podatke distribuirane na svim stranama planeta. Routeri koji umru bit ce detektirani od onih koji jos uvijek rade i promet ce biti skrenut tako da prolazi oko umrlih routera. Naravno, to ne znaci da ce i tvoja (ili moja) veza na net biti citava, ali ne znaci ni da se nece moci pronaci neka alternativna. Ako nista drugo, moguce je privremeno sakriti geostacionarne satelite na drugu stranu planeta posto se solarni vjetar moze uhvatiti par desetaka sati unaprijed i nakon prolaska opasnosti moze ih se vratiti natrag. Elektroniku na zemlji bi bilo dovoljno samo iskljuciti iz opskrbe elektricne energije i mreze/telefonskih linija (kablovi djeluju kao velike antene) i staviti ih u faradayev kavez (prava limena kutija zatvorena sa svih strana je idealna). Ironicno, starija oprema sa nizim stupnjem integracije ce bolje proci jer su danasnji tranzistori u integriranim sklopovima puno manji. Tj. veca je vjerojatnost da ce prezivjeti neciji komodorac nego novo racunalo :) A vjerojatnije je i da ce prezivjeti lcd-i od crt monitora i televizora.

Zagrebas slažem se s većinom što si napisao ali jedna stvar. Električnu mrežu nije moguće zaštititi. To znači ako ona crkne nema napajanja ni za bilo koji elektronički uređaj. Bazne stanice za mobitele, odašilače itd. Što se tiče elektronike i oklapanja metalnim predmentima tipa folije to bi još i moglo proći ali za tranzistore baš i ne. To nema veze sa stupnjem integracije nego sa tehnologijom. Danas u proizvodnji prevladava CMOS tehnologija u sliliciju koja je vrlo osjetljiva na zračenje pa se ne rabi u svemirskim letjelicama. Stariji uređaji imali su elektronske cijevi ili bipolarne tranzistore koji nisu tako osjetljivi na zračenje.

Slazem se, elektricnu mrezu nije moguce zastititi. Ali ti za neki kraci period nije ni potrebna. Imas generatore na naftu ili benzin, laptopi naokolo mogu izdrzati par sati a kada nece moci moze ih se napuniti na ovaj ili onaj nacin :) Cak i obicni automobili mogu posluziti kao izvor el. energije ako ti bas treba. U slucaju velike potrebe uopce ne bi trebalo biti problema brzo povezati ljude medusobno, cak ni ako nema pristupa na Internet - svatko danas vec ima wireless acces point na svojem modemu i/ili wireless adapter u racunalu. Na fakultetima veza na Internet je opticka, postoje agregati za routere i AP-ove, moguce je spojiti poneki node na net i ograniciti ukupnu brzinu na neku vrijednost modema od prije 10-ak godina :) Uvijek je prevladavala proizvodnja u NMOS/PMOS/CMOS tehnici, to uopce nije sporno. Cipovi za rad u Svemiru se isto proizvode na istom principu samo se umjesto SiO_{2} (silicon on insulator) kao substrata koristi safir (sapphire on insulator). Problem sa vecim stupnjem integracije je u tome sto manji tranzistori trebaju manje el. energije za prebacivanje stanja pa ako se desi da neka visokoenergetska cestica uleti u tunel i poremeti kanal u tranzistoru moze lako prebaciti neki bistabil ili neko drugo stanje. Puno lakse nego u slucaju kada radis sa vecim tranzistorima koji moraju prebaciti vise elektrona/supljina. Zato bi najbolja priprema za takve slucajeve bilo imati neko slabije racunalo koje trosi malo i ima bateriju, a da se napaja iz bilo kakvog prikljucka koji daje 12V@1A, sa wireless karticom koja moze biti i AP. Idealni slucaj bi bio neki ARM sustav.

Zagrebas Ja spominjem iskakanje cijelog elektroenergetskog sustava. Zamisli da ta oluja pogodi npr. Europu i da sprži kabele i trafostanice. Obnova bi trajala mjesecima To je vrlo moguće jer ako se uzmne duljina vodova dalekovoda i napon koji bi se na tim vodovima generirao više je nego dovoljan je da potjera struju koja bi sve živo spržila pa tako i otopila vodove. Šteta bi bila ogromna. Što se tiče čipova. Prvi tranzistori su bili bipolarni dakle NPN i PNP tip, oni su puno trošili (pa i time grijali se) pa je došao CMOS koji puno manje troši struje. Međutim ovdje se ne radi o prebacivanju stanja bistabila. To je još najmanji problem. Problem je u tome što bi crknuli, doslovno crknuli tranzistori. Vidim da si elektroničar (kolega FERovac) pa si vjerovatno viđao na čipovima uopzorenje da se ne smiju dirati rukama. To je zbog toga jer samo i mali elektrostatski naboj može uništiti tranzistor. Vjeruj mi, znam što pričam, bavim se time. Što se tiče svemira ako se ne varam tu se koristi galij-arsenid koji je puno skuplji i lošiji je za integraciju od Slilicija.

Je, EE sustav bi bio totalno unisten. Doduse, ne mora bas nuzno biti, dovoljno bi bilo mozda automatski prije udara iskopcati transformatorske stanice i generatore iz dalekovoda i potrosaca, a dalekovod uzemljivat svakih par kilometara (ili na svakom stupu). Trebalo bi proracunati moguc raspon za detalje, ali kao osnovna ideja mozda i nije lose. Cipci: Jesu, prvi tranzistori su bili bipolarni, ali to je bilo 1945. pa jedno 20-ak godina dalje :) CMOS trosi manje struje zato jer radi po efektu polja, tj. nije strujni kao bipolarni tranzistor, a gdje je trebalo bili su bipolarni (npr. Cray je koristio Ga-As umjesto npr. silicij+bor/fosfor iz vlastite proizvodnje). CMOS se preferira jer je lakse napraviti kristal na kojeg se onda umecu/taloze necistoce i jer je lakse opticki oznaciti (fotolitografija) i izjetkati neku povrsinu nego precizno dopirati pojedine elemente monokristala da bi napravio P ili N poluvodic. Jasno mi je da bi tranzistori umrli jer bi im toliko energetske cestice poremetile kristalnu strukturu ako nisu dobro zasticeni. Nije bas usporedivo uzeti kao primjer elektrostatski naboj jer bi u ovom slucaju cestice proletjele drito kroz kristalnu strukturu i \"embeddale\" se intersticijski u materijal dok elektrostaticki naboj pomice vlastiti materijal tranzistora. Ali dobro, krajnji rezultat je gotovo identican. Za Svemir se koristi SOI sa safirom (Al_{2}O_{3}), a GaAs se zeljelo koristiti jer ima puno brze vrijeme prebacivanja i isto je otporan na zracenje ali je proces vrlo skup (Si je puno vise zastupljen u zemljinoj kori, kompliciran je postupak izrade) i CMOS tehnika u GaAs je... losa sala :) GaAs trosi ogromne kolicine energije i vecina ode na toplinu na sto se u Svemiru ne gleda bas blagonaklono. U CMOS-u mozes kod naparivanja metalnih veza koristiti tranzistore i kao prekidace i kao otpornike sto je veliki plus, dok kod bipolarnih cipova moras koristiti konkretne otpornike. BTW, nisam FERovac vec PMFovac. Znamo i mi ukljuciti komp u struju ;)

Zasto je nacionalnifront dobio minus? Rekao je apsolutnu istinu, a cinjenica je da nam ih i ovako nedostaje - pa pogledajte samo sto se desilo ovo ljeto u Dubrovniku, a ni sela po Hrvatskoj ne prolaze puno bolje. Nasa infrastruktura je u opcem kaosu i da se desi nesto ovakvo bacilo bi Hrvatsku 300 godina unatrag. Sreca da imamo Hrvatske Zeljeznice, oni su valjda jedini koji imaju preko optickih vodova uz pruge potpunu IT povezanost sa svim dijelovima RH. A i vise se skoro nitko ne bavi radioamaterstvom sto nas je ne jednom izvuklo za vrijeme rata kada veze nisu radile.

Vidim da neko već daje minuse ovom što je rekao da će najveći problem biti uništene trafostanice. Potpuno neinformirani. To je istina. Čak su i amerikanci napravili studiju što bi se dogodilo za vrijeme takve erupcije i koliko bi im trebalo da obnove sve trafostnaice samo u Americi za obnovu bi im trebalo 18 godina da ne spominjemo ostatak svijeta. A postojeće tvornice za izradu trafostanica bile bi preopterećene narudžbama, a takvih je tvornica u svijetu malo.

Zagrebas imaš pravo, nije baš usporedivo, al samo sam htio dočarati koliko su osjetljivi. Bitna razlika između CMOSa i bipolarca, osim u načinu rada je je potrošnja. Kako sam kažeš bipolarni se upravlja strujom baze pa time ima i većuu potrošnju i to je jedan od glavnih razloga zbog čega se koristi. Ipak CMOS ima i neke nedostatke jedan od njih je i brzina rada, zbog toga se i dan danas koriste biplorani tranzistori za RF (radio frekvencije do par desetaka GHz dakle radari i sl.) u kombiniranom BiCMOS procesu, naravno gdje nije bitna potrošnja. I bipolarni se može koristiti kao otpornik u tzv. diodnom spoju samo mu je dinamički otpor manji nego u CMOSu pa zbog toga nije isplativ. Koliko ja znam za svemir se koristio galija-arsenid ili nešto egzotičnije, ne znam možda griješim. Priznajem da nisam čuo da se SOI za svemir pa ne mogu komentirati.

Mi se ne bi trebali bojati:http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Hrvatska-najveci-proizvodac-transformatora-per-capita :). Al bez zafrkancije, Končar je stvarno u tome dobar. Pozdrav svima. Posebno @Zagrebasu. P.S. Ono kolega FERovac nije bilo ništa zlobobično oni koji se bave komponentama znaju za problem ESDa kod čipova.

suncane oluje javljaju se u ciklusima svakih 13 g..tko prezivi ..pricat ce...nista vise nece biti isto.......

@gotama, misliš na maksimume sunčeve aktivnosti? oni nisu ništa pogubno. sunčeva oluja bi stvarno bila oluja radijacije u odnosu na prosječan maksimum.

ionako smo previše zaglibili, vrijeme je da nas Bog vrati u pečine pa ispočetka!

Optički telekomunikacijski sustavi ne mogu raditi bez napajanja električkom energijom jer je ona nužna za rad svih vrsta pretvornika i pojačala. . Uzemljivanje dalekovoda na mnogo mjesta može napraviti više štete nego koristi jer bi moglo izazvati goleme električke strujeje u tlu i prouzročiti, između ostaloga, strujne udare tamo gdje ih najmanje očekujemo. Dobar je primjer pomor stoke u nekim državama SAD-a zbog loše napravljenih uzemljenja. O posljedicama dugotrajnih Sunčevih oluja možemo samo nagađati, sigurni ne možemo biti. Usput, postoje potpuno optički obradnici podataka, ali još nisu u širokoj uporabi, . . @zagrebaš «(kablovi djeluju kao velike antene)» Kablovi su posude, najčešće drvene, i nemaju nikakve veze ni s električkom strujom niti s antenama.