Premijer Andrej Plenković i Vlada odlučit će hoće li na sudovima 22. siječnja u trajanju od 10 radnih dana biti aktivirane mjere upozorenja, a to znači odgoda svih radnji u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastati nenadoknadiva šteta, tumačenje je upravnog odbora Udruge hrvatskih sudaca. Do ponedjeljka je Vladi dan rok da poduzme konkretne korake oko izrade cjelovitog Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika u skladu s pravnom stečevinom EU. Zbog toga je UHS podnio prigovor Europskoj komisiji.
Riječ je o obećanju koje je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica sucima obećao ispuniti do kraja 2023., ali nije. Suci uz povećanje plaće traže da se jedinstvenim zakonom uvede indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom zaposlenih u pravnim osobama RH u prethodnoj godini prema izračunu Državnog zavoda za statistiku. Traže i uvođenje sustava platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokospecijaliziranih sudova. Sve to prema usuglašenom prijedlogu lani od listopada 2023. pa suci zaključuju kako je riječ isključivo o nedostatku političke volje da se to pitanje trajno riješi.
VEZANI ČLANCI:
Pri tome podsjećaju da se plaće sudaca nisu mijenjale 14 godina, a lanjskim izmjenama su tek dijelom vraćena na stanje iz 2009. godine. U međuvremenu, materijalna prava od 115 eura jedina su ponuda Ministarstva pravosuđa i uprave, umjesto obećanog i dogovorenog trajnog zakonskog rješenja u svibnju 2023. godine. UHS obrazlaže da se od tada, kada su pokrenute prve mjere upozorenja, njihovi zahtjevi nisu promijenili te su zbog obećanja ministra o ispunjenju njihovih zahtjeva do kraja 2023., lani pristali na kompromis u vidu 13-postotnog povećanja osnovice te koeficijenata za prvostupanjske suce, i to 513 eura umjesto za njih traženih 600 eura neto u prvom koraku. Suci opovrgavaju da su ikad razmatrali opstruiranje svoga sudjelovanja u izbornim procesima, jer je to velika osobna čast za svakog suca.
UHS je otvoren za obećani sastanak kod premijera kako bi postigli konstruktivno rješenje. Za trajanja mjera suci će biti na radnom mjestu i obavljati poslove u okviru svoje sudačke dužnosti, a ročišta koja će zbog mjera upozorenja biti odgođena zakazat će se u najkraćem roku nakon završetka mjera. A stigne li od Vlade prihvatljiv prijedlog odgoda neće ni biti ili će mjere upozorenja završiti ranije.
Najrazvijenije zemlje EU svojim su zakonima rasteretile svoje suce razmišljanja o plaćama, a kamo li da se za njih moraju boriti "sindikalnim pregovaranjem". Time predsjednik Vlade i ministar pravosuđa kao pravnici svojim istupima pokazuju nepoznavanje ustavnopravnog uređenja RH, te nespremnost Vlade da sucima omogući stvarnu neovisnost. Prigovaraju da je neozbiljno i što se radna skupina za cjelovito uređenje sustava plaća lani od lipnja sastala samo dvaput, s tim da su predstavnici MPU-a u studenome rekli kako nemaju mandat za indeksaciju, jer je riječ o političkom pitanju. Ističu i da im je nakon prve faze pregovora osnovica porasla za 59,5 eura u odnosu na 2009., a službenicima u istom razdoblju za 269,13 eura.
Suci prijete štrajkom? Kao da će itko primijetiti njihov štrajk. I kad ne štrajkaju predmete ne rješavaju godinama, a iz dosadašnjih afera vidimo da su neki k tome i korumpirani. U Europskoj uniji je već poznato kako je hrvatsko pravosuđe rak rana Hrvatske. Današnje plaće sudaca daleko su iznad prosječnih hrvatskih plaća, a oni prijete štrajkom. Samo neka štrajkaju. Sa štrajkom ili bez njega građani neće osjetiti razliku.