Koprivnička prehrambena kompanija jedina je hrvatska tvrtka čije ime nosi neka povrtna sorta. Papriku podravku, od koje se proizvodi poznati ajvar, razvio je tim na čelu s doktorom agronomije Zdravkom Matotanom, kao i sortu slavonku, a to su ujedno i dvije jedine hrvatske povrtne sorte priznate po međunarodnom certifikacijskom sustavu DUS. Sve je počelo 1992., kada je koprivnička kompanija počela proizvoditi ajvar. Rog-paprika kao glavna sirovina tada se uvozila iz Makedonije i Bugarske i bila je skupa.
– Kad smo odlučili krenuti u razvoj vlastite sorte, uspostavili smo kontakt s dr. Vladimirom Fulanović koja je u Banjaluci počela sa selekcijom sjemena, ali je zbog rata izbjegla u Hrvatsku. U bijegu od opasnosti uspjela je, uz osnovne potrepštine, uzeti i spasiti malo sjemena. Zahvaljujući toj suradnji ubrzo je, 1995., registrirana sorta stella, nazvana po kćeri dr. V. Fulanović – objašnjava Matotan.
Selekcijski postupak
No, uskoro su hrvatski proizvođači počeli poluilegalno nabavljati sjeme iz Srbije, i to paprika koje su bile krupnije od stelle, ali su imale dvije mane. Prvo, Podravki kvalitetom nisu odgovarale, i drugo, s njima je stigla i pogubna bolest antaknoza, koja je počinila velike štete. Tim na čelu s Matotanom zato je 1999. počeo sa selekcijskim postupkom kako bi došao do sorata koje bi bile krupnijega ploda te otporne na antaknozu.
– Rađanje nove sorte trajalo je deset godina. Kao jednog roditelja uzeli smo stellu, a kao drugoga jednu sortu koju smo pronašli u okolici Pitomače. Nakon što smo razvili niz potencijalnih sorata, odabrali smo dvije najbolje, tada pod nazivima K-1 i L-31, i godine 2008. poslali ih na testiranje u Mađarski poljoprivredni institut, koji jedini u Europi ima certifikat za takve poslove – kaže Matotan.
Dvogodišnja testiranja u Mađarskoj pokazala su da su dvije sorte rog-paprike različite od svih postojećih u svijetu, da su plodovi jednoliki i da je rod stabilan, što su glavni uvjeti za certifikaciju.
Priznanje ministarstva
I tako je paprika kodnog imena K-1 postala podravka, a ona L-31 slavonka. Ministarstvo znanosti priznalo je rad dr. Matotana i njegova tima kao znanstveni te je koprivnička kompanija na to ime oslobođena plaćanja poreza na dobit u iznosu od 260.000 kuna. No, uštede su za kompaniju mnogo veće.
– Zahvaljujući velikom prinosu zadovoljni su i proizvođači, jer njime kompenziraju stalni rast troškova proizvodnje te pad cijene paprike. Za Podravku, pak, u četiri godine, koliko u proizvodnji koristi dvije nove sorte, uštede iznose oko milijun kuna godišnje – kazao je dr. Matotan.
Trenutačno na pokusnom polju kod Koprivnice raste 30-tak potencijalnih novih sorata, od kojih bi najbolja za nekoliko godina mogla stati uz bok podravke i slavonke.
>> Zarada do 3.500 eura na maloj površini, nema nikakvih ulaganja, a otkup je zagarantiran
>> Evo zašto je dobar kofein i ljuta crvena paprika
