Do sada je tim od Donalda Trumpa zauzimao, blago rečeno, popustljiv pristup prema ruskim zahtjevima, pristajući na nekoliko njih čak i prije nego što su započele teške faze osiguravanja mirovnog sporazuma. No, sada se kalkulacija promijenila. U Džedi su Sjedinjene Američke Države uspjele potaknuti Ukrajinu da prihvati njihov prijedlog za 30-dnevni prekid vatre – obuhvatniji predah u borbama nego što su predložile Britanija i Francuska, koje su se zalagale za obustavu napada iz zraka i s mora. Sada je, kako je rekao Marco Rubio, američki državni tajnik, lopta na ruskom terenu.
Vladimir Putin do sada nije pokazivao mnogo znakova da je spreman pristati na primirje, posebno dok njegove trupe ostvaruju napredak u Ukrajini i svakodnevno smanjuju ukrajinski uporišni prostor u zapadnoj regiji Kursk, piše The Telegraph. Na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare u prosincu, Putin je izjavio da bi prekid borbi Ukrajini samo omogućio da se ponovno naoruža i obnovi svoje vojne resurse. No, sada se suočava s dilemom: ako, kako je rekao Rubio, Rusija ne pristane na dogovor, „znat ćemo tko je prepreka miru“.
Trumpova administracija, koliko god to sada izgledalo nevjerojatno, mogla bi tada pokazati neku od osvetoljubivih političkih pirueta po kojima je njihov vođa poznat i u potpunosti se okrenuti podršci Kijevu. Svakako će, kada se ovaj tjedan održi telefonski razgovor, Trump otvoriti temu rizika koje nosi Putinovo odugovlačenje ili odbijanje sporazuma na stolu.
Trump ima nekoliko poluga koje može povući. Najvrjednija među njima je mogućnost da ponudi ponovno uključivanje Moskve u međunarodnu diplomaciju, ali uz uvjet prihvaćanja 30-dnevnog primirja. Putin već dugo smatra prisutnost NATO trupa u blizini ruskih granica neprihvatljivom provokacijom. Postoje naznake da bi, u konačnom mirovnom sporazumu, Trump mogao povući dio od 30.000 američkih vojnika iz Europe, dajući Moskvi više prostora u onome što smatra svojim dvorištem.
Trump bi mogao sugerirati da bi jedini način da povuče takav kontroverzan potez bio da Putin odmah dokaže svoju spremnost za mir – potez koji bi im omogućio da zajedno iznenade brojne zapadne čelnike. Povezano s tim, Trump može uvjetovati ponovno uključivanje Rusije u G7 i druge međunarodne forume brzim pristankom na primirje.
Za Putina, 30-dnevni prekid borbi – razdoblje u kojem vjerojatno ne bi došlo do dramatičnih promjena na bojištu – bio bi relativno mala cijena za mogućnost normalizacije odnosa sa SAD-om i ispunjenje njegovog cilja smanjenja NATO-ovog utjecaja. Kako bi ga potaknuo na taj potez, moguće je zamisliti Trumpa kako Putinu predočava cijeli popis potencijalnih diplomatskih i gospodarskih projekata, poput zajedničkog razvoja Arktika, te mu daje do znanja da će za svaki dan odugovlačenja neki od tih projekata biti trajno isključeni.
Druga ključna poluga pritiska odnosi se na sankcije koje je SAD već nametnuo Rusiji. Početkom ovog mjeseca Trump je prvi put izrazio nezadovoljstvo prema Moskvi, upozoravajući da je spreman uvesti nove sankcije ako Rusija nastavi „nemilosrdno napadati“ Ukrajinu dok on pokušava posredovati u postizanju mira. Washington sada ima malo prostora za dodatno pooštravanje sankcija prema ruskoj industriji – njezin trgovinski suficit već se prepolovio (s 337 milijardi na 151 milijardu dolara) zahvaljujući postojećim ograničenjima na energiju, rudarstvo i luksuznu robu. No, SAD bi mogao nametnuti sekundarne sankcije državama koje su pomogle Rusiji da ih izbjegne – primjerice Indiji, koja je kupovala rusku naftu u velikim količinama.
S druge strane, Trump bi mogao uvjetovati svoje spremnost na ukidanje sankcija ruskoj energiji – što je Putinov ključni zahtjev – time da Rusija pristane na 30-dnevni prekid vatre. „Zaustavite borbe i odmah možemo razgovarati o ublažavanju sankcija“, mogao bi reći američki predsjednik. Osim toga, Trump bi mogao Putinu ponuditi konkretne ustupke, poput kupnje projekta Sjeverni tok 2 i preuzimanja nadzora nad plinovodima koji bi ponovno omogućili dotok ruskog plina u Europu.
Posljednja poluga kojom SAD može utjecati je vojna podrška Ukrajini. Putinove snage brzo napreduju u Kursku otkako je Trump obustavio dijeljenje obavještajnih podataka s Kijevom (nakon pregovora u Džedi, ta suradnja je ponovno uspostavljena). Ruski predsjednik zasigurno će pokušati uključiti vojnu podršku u dogovor o primirju. To ne bi bilo po volji Kijevu niti njegovim europskim saveznicima, ali Trump bi ponovno mogao suspendirati pomoć, predstavljajući to kao dio svoje želje da bude „neutralni“ posrednik u miru. Ako je to „mrkva“, onda su „štapovi“ jasni: drastično povećanje isporuka tenkova, projektila i oklopnih vozila Ukrajini. Privatno, Trump bi mogao reći Putinu: „Ovo je vaša prilika; prihvatite je, ili bolje nećete dobiti.“
>>> VIDEO Pogledajte kakve je čarape obukao Vance, Trump ih odmah prokomentirao: 'Obožavam ih!'
Trump bi trebao ići do mira najkraćim putem. Od floskula nema ništa. Nikad u povijesti čovječanstva nije postojalo nešto što se zove pravedan mir.