Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Što će premijer reći o stanju nacije? Odlučili smo mu pomoći!

Hoće li se u svom prvom velikom govoru o stanju nacije na državnički način suočiti s ekonomskim i socijalnim kaosom ili će saborsku govornicu iskoristiti za friziranje i političke obračune?
22. rujna 2013. u 14:14 0 komentara 10 prikaza
milanović fotka
Foto: VL

Opća depresija, beznađe, obezglavljenost, bezidejnost... riječi su kojima inače vrlo odmjereni analitičari raznih aspekata hrvatske zbilje opisuju stanje nacije. Tako teške ocjene dolaze prije prvog povijesnog izvještaja predsjednika Vlade, koji bi se zahvaljujući novim zakonskim rješenjima trebao dogoditi u utorak 24. rujna u Saboru. Konceptualno bi to trebao biti govor kao slavni "State of the Union" koji godišnje američki predsjednik podnosi Kongresu. U pravilu su to nadahnuti, dojmljivi, inspirativni i informativni govori koji upiru prstom i ukazuju na rješenja te tako predstavljaju ključne legislativne akcije. Hoće li se u svom prvom velikom govoru o stanju nacije na državnički način suočiti s ekonomskim i socijalnim kaosom ili će saborsku govornicu iskoristiti za friziranje i političke obračune? Što god govorio, jasno je što bi premijer, koji je dopustio da neshvatljiva drama oko "lex Perković" uništava kredibilitet Hrvatske kao nove članice EU i njega osobno, trebao javno priznati. Pitanje je hoće li imati mudrosti i hrabrosti.

Što to treba reći?

Dok ministar financija gnjevno optužuje bivšu vlast da je kriva za ekonomsko stanje nacije, činjenica je, bez obzira na to tko je kriv, da je većina parametara kojima se mjeri uspješnost vođenja države lošija nego u trenutku kad je Kukuriku preuzimao vlast. Možda je Ivo Sanader bio korumpiran i krajnje neodgovoran političar, ali bi ostavština vlade Zorana Milanovića, prema statističkim pokazateljima, mogla biti lošija i ružnija. Standard građana pao je 7-8 posto, pada izvoz, konkurentnost je na razini one iz 2008/09., čak je i percepcija korumpiranosti ostala na istoj razini, premda su DORH i mediji razotkrili više megaafera prošle vlasti. Kompromiserska strategija "srednjeg puta" vlade Zorana Milanovića, koja se oslanjala na blagu prilagodbu rashoda te povećanje poreza, razotkrila se kao potpuno bezuspješna.

Potrošili su gotovo dvije godine i izgubili bitke na više frontova: ništa od pravih reformi, ništa od toliko najavljivanih investicija, prokockana je i šansa za inkluzivni politički dijalog. Vlada pridonosi neartikuliranom i svađalačkom arlaukanju na političkom tržištu, a ključna politička alternativa (HDZ) u tome joj obilato pomaže. Čak i ako nas oporavak u EU povuče malo za sobom, bit će to slučajni rast, a premijer će ispasti slučajni prorok. Podsjetimo da je premijer izjavljivao da je Hrvatska "nasumična država", misleći na način njezina funkcioniranja, a sada se gomilaju dokazi da njegova vlada značajno pridonosi toj sarkastičnoj tezi. Primjerice, Linićevo ministarstvo piše zakon o predstečajnoj nagodbi tako da spasi samo jednu tvrtku - Dioki, pa je zakon takav da vrlo vjerojatno nije održiv ni na višim ni na nižim sudskim instancijama. Još ne znamo koliko je rat protiv nelikvidnosti proizveo pravne nesigurnosti. Drugi primjer: koalicijski partneri mjesecima se svađaju oko zakona o porezu na nekretnine. Na kraju ništa od zakona, ali je tržište nekretnina iz životarenja prebačeno u stanje duboke kome. Istodobno, svjedočimo eri masovnih bankrota građana a da se nitko nije pobrinuo urediti institut osobnog bankrota. Nova odluka pak ustavnog suda koja je onemogućila ideju da se dividende oporezuju retroaktivno još je jedna potvrda "nasumičnih" aktivnosti Kukuriku koalicije, a činjenica da je Fitch srušio rejting govori o posljedicima. "Nasumična država", rekao bi Z. M.

Ključno je da fiskalna drama Republike Hrvatske ulazi u grand finale. Nije nemoguće da završimo u tehničkom bankrotu.

Hrvatska će zbog prekomjernog deficita vrlo brzo potpasti pod europsku proceduru prekomjernog deficita. Javni je dug Hrvatske udvostručen od kraja 2008., što znači da je cijena krize i izostanka reformi prebačena na buduće generacije. Deficit se u to vrijeme kretao između 4 i 5 posto. Prvu godinu Milanovićeve vlade obilježilo je značajnije smanjenje deficita, sa 5,2 na 3,8 posto (prema metodologiji ESA 95), ali Kukuriku koalicija nije uspjela sačuvati taj tempo fiskalne prilagodbe 2013., pa se očekuje povećanje deficita na 4,8 posto.

Neki stručnjaci procjenjuju da će se povijesno gledano rekordan deficit od 16-17 milijardi priključivanjem HAC-a i HBOR-a u statistici povećati do zastrašujućih 20 milijardi. Govori se, dakle, o rastu deficita od 5-6 milijardi. "Veliki rezultat".

Siromasi

Što se tiče socijalne slike, valja istaknuti da Hrvatska, Bugarska i Grčka prema EUROST-u imaju najviše siromašnih u EU. U tim je zemljama siromašno 20,9 posto stanovništva, a prosjek u EU je 16 posto. Dakle, od tisuću Hrvata siromašno ih je čak 209. U toj se kategoriji nalazi svaki drugi nezaposleni, svaki četvrti umirovljenik, ali i svaki 19. radnik koji žive na rubu siromaštva. Klasičnu socijalnu pomoć prima oko sto tisuća ljudi i to je jedina vrsta socijalne naknade koja je vezana uz imovinski status građana i primaju je samo oni koji ne prelaze ni dohodovni ni imovinski cenzus. Na socijalnu zaštitu građana odlazi 20 posto BDP-a.

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja bilježi nominalni i realni pad plaća posljednjih nekoliko godina. Prosječna je plaća oko 5500 kuna, ali uz deset posto zaposlenih koji zarađuju minimalac ili manje od toga i 11 posto radne populacije čije su neto plaće veće od 8000 kuna. Na stagnaciju plaća utjecala je i porezna redistribucija 2012. godine kada su sve plaće veće od 5000 kuna potpale u veći porezni razred. K tome, procjenjuje se da 80 tisuća zaposlenih radi i ne prima nikakvu plaću, ili barem ne legalno.

Najtamniji dio krize velika je nezaposlenost po kojoj je Hrvatska na dnu EU, u društvu problematične Grčke i Španjolske. Nezaposlenost je poseban problem pojedinih regija jer Slavonija i pojedini središnji dijelovi Hrvatske imaju više od 30 posto nezaposlene radne populacije, a jedino Zagreb i Istra imaju stope koje su donekle usporedive sa srednje razvijenim ekonomijama. Milanovićeva je vlada, zapravo, usmjerila dosta sredstava prema nezaposlenima te je fond za mjere aktivne politike povećala sa 250 milijuna na 600 milijuna kuna godišnje. Bez obzira na kritike, Mrsićevo volontiranje za 1600 kuna postalo je jedna od najtraženijih mjera na burzi rada, a značajno su porasli izdaci i za javne radove. Poticaji su izvukli na površinu više od 40 tisuća ljudi koji su uključeni ili u dodatno obrazovanje ili u svijet rada - ali se nezaposlenost nije spustila ispod 300 tisuća. Očekuje se da će jesen donijeti dodatno povećanje nezaposlenosti.

Hrvatsko zdravstvo, koje trenutačno ima pet milijardi kuna duga, a godišnje gomila dodatne dvije milijarde, u kolapsu je. Čini se da je sanacija dugova koju je prije dva mjeseca proveo Slavko Linić i u nju utukao oko 3,5 milijardi kuna bila uzaludna. Ministar Ostojić već je trebao provesti ključne promjene u sustavu, a najvažnija je među njima spajanje bolnica i restrukturiranje koje uključuje gašenje pojedinih odjela i stvaranje regionalnih centara, te izdvajanje nezdravstvenih servisa iz zdravstvenih ustanova, no to će se teško dogoditi nakon štrajka liječnika i medicinskih sestara koji traže dodatnih 800 milijuna kuna za plaće. Liste čekanja su, nakon gotovo potpunog raskida ugovora s privatnicima, sve duže. Sva rezanja koja je Ostojić do sada proveo na svojim će leđima osjetiti jedino pacijenti, jer od 1. rujna imaju pravo samo na najjeftinije lijekove s liste i najjeftinije ugradbene materijale, a u bolnicu na skupo specijalističko liječenje mogu samo ako je njihovo zdravstveno stanje izuzetno teško i ne može ga srediti obiteljski liječnik. Usto, dodatan novac u sustavu ministar planira pribaviti povećanjem participacija, ali i tako da veliku količinu lijekova s besplatne liste prebaci na onu s nadoplatom, te time još oko dva milijuna osiguranika prisili da plaćaju police dopunskog osiguranja za 70 kuna mjesečno.

Umirovljenici spadaju među najugroženije skupine stanovništva. Dok se broj umirovljenika iz godine u godinu povećava, njihova realna primanja se smanjuju. Trenutačni je omjer osiguranika i primatelja mirovina 1,24:1. U apsolutnim brojkama to izgleda ovako: doprinose za mirovinsko osiguranje trenutačno plaća 1,506.369 građana, a čak 1,219.594 građana primaju mirovinu. Mjesečno za isplatu mirovina iz državnog proračuna isplaćuje se 3,01 milijarda kuna, a prosječna mirovina iznosi 2411 kuna, što čini udio od samo 39,52 posto prosječne plaće. Prostora za rast mirovina u idućih nekoliko godina nema i teško će ga biti uz takvu politiku. Izglednije je da će se nekima smanjivati takozvane povlaštene mirovine. Takvih je čak 165.671, a njihova prosječna mirovina iznosi 3929 kuna.

Poput umirovljenika ugroženi su i mladi do 25 godina. Kada u Googleovu tražilicu upišete pojam "mladi" prvi rezultat koji vam tražilica ponudi je poveznica na Facebook grupu "Mladi napustimo Hrvatsku". Eurostat bilježi da je 55 posto nezaposlenih u dobi od 18 do 24 godine. Dok je 2008. godine bilo 35 tisuća nezaposlenih u spomenutoj dobnoj skupini, 2013. godine taj je broj dosegao 57 tisuća. Visokoobrazovani neće dovijeka čekati posao. Otići će trbuhom za kruhom.

Regionalni razvoj? Što se tiče "decentralizacije", Vlada je problem riješila podijelivši Hrvatsku na dvije regije: veću kontinentalnu i manju jadransku. Iako se znatno razlikuju po broju stanovnika, obje regije su približno siromašne. Sjeverna regija ima BDP na razini 64,1 posto prosječnog BDP-a svih zemalja članica Europske unije, a južna regija je na razini od 62,1 posto EU. Takva podjela garantira da će svako selo i svaki grad u Hrvatskoj još najmanje 15 godina koristiti novac iz fondova EU. Do kraja 2020. godine na raspolaganju nam je 13,7 milijardi eura iz fondova. Drugo je pitanje koliko ćemo novca povući. Fondovi bi trebali smanjiti ogromne razlike u ekonomskoj snazi među županijama. Grad Zagreb ima BDP od 18.645 eura po stanovniku, a Brodsko-požeška županija od 5357 eura. Što se tiče teritorijalnog preustroja, od tog plana se zasad odustalo. Do kraja ovog mandata Vlada ne planira po tom pitanju učiniti ništa.

Prave se mrtvi?

Gotovo dvije godine od početka mandata ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine još nije objelodanjena strategija ruralnog razvoja ni obećani operativni programi o kojima ovisi i povlačenje novca iz blagajne EU, a pomoćnici koji su trebali slagati kockice u tom mozaiku, troje njih, naprasno su odletjeli iz ministarstva. Iako se s novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu odustalo od stavljanja u zakup privatnog poljoprivrednog zemljišta koje se ne obrađuje, oko 600.000 hektara državne zemlje nije osvanulo na natječaju. Agencija za poljoprivredno zemljište još nije počela s radom. Seljaci ne znaju o nitratnim i drugim direktivama o kojima im ovise i budući poticaji u EU, dok uvoz hrane u Hrvatsku ponovno raste. Posljednjih godina deficit uvoza na godišnjoj razini iznosio je milijardu dolara ili 2,7 milijuna dolara dnevno – i širi se.

Cijene su u srpnju rasle za 2,3 posto na godišnjoj razini i to je peti mjesec zaredom da cijene za potrošače rastu. Tijekom godine samo su mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli u dva navrata, i to za ukupno 5 do 25 posto. Supermarketi info koji provode istraživanja o cijenama namirnica u trgovinama bilježili su poskupljenja gotovo svih artikala, a među njima i rast cijena osnovnih namirnica poput brašna ili jaja. S druge strane, ulazak Hrvatske u EU i liberalizacija monopolskih tržišta donosi pojeftinjenja. Tako će električnu energiju korisnici HEP-a plaćati šest do sedam posto manje, pada cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja, a počeli su i prvi popusti u autoosiguranju.

Investicija u Hrvatskoj gotovo i nema. Lani se udio investicija u BDP-u mjeren u realnim cijenama spustio na razine iz 2004. Lagani oporavak u ulaganju pokazuju izravne strane investicije kojih je u prva tri mjeseca godine bilo više od 470 milijuna eura, što je polovina lanjskog rezultata. Manjak ulaganja posljedica je niske konkurentnosti gospodarstva. Neučinkovitost državne birokracije, politička nestabilnost, korupcija, porezne stope i restriktivni propisi o tržištu rada problemi su koji čine gospodarstvo nekonkurentnim. 

Dok se privatni sektor u Hrvatskoj bori za preživljavanje u javnim kompanijama, nema intenzivnog restrukturiranja, ali su troškovi dovoljno rezani da bi većina od 23 tvrtke u većinskom državnom vlasništvu poslovale u plusu. Unatoč neto dobiti od 830 milijuna kuna u prvoj polovici 2013., kod javnih kompanija zabrinjavaju dugovi koji su narasli na 52,6 milijardi kuna i veći su od godišnjih prihoda. Privatni sektor vegetira i već nekoliko godina želi – zaboraviti godinu. Do sada siguran bankarski sektor bilježi dramatičan, 40-postotni pad profitabilnosti u prvom polugodištu, niz malih banaka izgubio je poslovne modele. Ako kriza potraje, otvara se zastrašujuće pitanje hoće li probleme imati srednje banke. Stanje u bankarstvu moglo bi dodatno otežati situaciju realnom sektoru. Antifinancijski populizam u tome nimalo ne pomaže.

Ministarstvo obrane u 2013. pokrenulo je projekte poput gradnje pet obalnih ophodnih brodova te remonta sedam borbenih aviona u Ukrajini uz kupnju još pet remontiranih ukrajinskih. Oružane snage RH povukle su se iz misije s Golanske visoravni nakon manjih incidenata i medijskih napisa da hrvatsko oružje preko Jordana završava kod pobunjenika u Siriji. Smanjuje se broj naših vojnika u najopasnijoj misiji, onoj u Afganistanu, s 300 na 220, u skladu sa smanjenjem prisutnosti snaga NATO-a. Proračun MORH-a rebalansom je smanjen za 153 milijuna kuna.

MUP loše

Prema sigurnosnim pokazateljima i rezultatima rada policije koje su za prošlu godinu izračunali u samome MUP-u, proizlazi da je Ranko Ostojić najneuspješniji ministar policije do sada. Prema parametrima EU lani je koeficijent uspješnosti bio samo 9,2 posto u odnosu na 15,9 posto iz zadnjeg mandata HDZ-ove vlade. Navodno su ove godine rezultati još lošiji. U porastu su imovinska kaznena djela, ali i djela organiziranog kriminala, i to za 14,2 posto. Taj porast ne znači, međutim, veću otkrivačku djelatnost policije jer su rezultati na području najopasnijeg kriminala lošiji. Kod sintetičkih droga i više od 70 posto. U padu je i broj gospodarskih kaznenih djela, što također može značiti manju aktivnost policije. Broj prometnih nesreća lani je bio manji za čak 12,7 posto, a poginulih je šest posto manje nego godinu prije. 

Nacionalna sigurnost? Čime se konkretno bavi Sigurnosno-obavještajna agencija SOA (kao najveća i najznačajnija operativna karika obavještajnog sustava) i kakvi su rezultati njezina rada nema javnih podataka. SOA godišnje podnosi Saboru izvješće o svome radu i ono se redovito prihvaća, ali se sadržaj drži u tajnosti. Budući da se u mandatu ove vlade još ni jednom nije sastalo Vijeće nacionalne sigurnosti (sazivaju ga predsjednik države i predsjednik Vlade), nije jasno ni to kakve se zadaće daju tajnim službama.

U odnosu na ljudska prava pokazuje se da je hrvatsko društvo sazrelo i da više nisu upitne temeljne ljudske slobode i prava, nego se problemi sve više vezuju uz imovinsko stanje pojedinaca i probleme koji su uvjetovani krizom. Izvješće pučke pravobraniteljice za prošlu godinu govori da se najviše ukazivanja na povredu ljudskih prava odnosilo na pitanja iz područja socijalne skrbi, statusnih prava, te odnosa najmoprimaca i najmodavaca u unajmljenim stanovima. Ljudska prava mahom se krše i zbog neefikasnosti državnih tijela.

 SURAĐIVALI: Ljubica Gatarić, Marina Šunjerga, Petra Maretić, Jolanda Rak Šajn, Sonja Hoffman, Ivanka Toma, Vanja Moskaljov, Marko Špoljar.

>>Milanović pisao europskim povjerenicima, a oni ga ignorirali

>>'Milanovićeva vlada najveća je sankcija Hrvatskoj!'

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.