Štednju građana ne damo Srbima! Naše su banke sigurnije

barbarima, dviljacima s istoka povjeriti lovu, taman posla

Kako banke stvaraju novac iz ničega? Kako je moguće da se nikada ne dogodi da dođete u banku i dobijete odgovor kako ne možete dobiti kredit jer trenutno nemaju dovoljno novaca. Da vam kažu kako moraju čekati da netko položi (oroči) novac kako bi mogli izdavati nove kredite. Iz teksta u nastavku vidjet ćete kako stvari zaista funkcioniraju i kako banka od vaše jedne kune može stvoriti novih 3, 5 ili 10 kuna. Naravno vrijedi i obrnuto: povlačnjem novca iz banke smanjujete mogućnost njegovog umnožavanja. Kako od jedne kune banka može \'\'stvoriti\'\' tri? Je li posrijedi neki čarobni štapić kojim banke kreiraju novac ili se ipak krije nešto drugo? Ovu su najveće tajne moći... Banke: Financijski sustav od svojih najranijih začetaka temelji se na principu ponude i potražnje, odnosno sučeljavanju viškova i manjkova financijskih sredstava. U davna vremena kad banke još nisu postojale i kada se novac, odnosno zlato čuvalo kod zlatara shvatilo se da zlatarima nije potrebno čuvati svu količinu zlata već da se dobar dio može posuditi onima kojima je trenutno potreban, a da se samo manji dio može zadržati za podmirenje tekućih obveza. Tako su sada osim naknada za pohranu zlata u svojim sefovima počeli zaračunavati i kamate na posuđene viškove. Upravo na ovom principu razvio se današnji moderan bankovni sustav. Poslovanje današnjih banaka temelji se na prikupljenim depozitima – znači viškovima novčanih sredstava stanovništva, poduzeća i drugih subjekata. Tako prikupljeni depoziti predstavljaju obvezu banke u njezinoj pasivi. Banka na tako primljene depozite jedan dio sredstava mora izdvojiti u obliku obvezne rezerve i rezerve likvidnosti (koju propisuje Hrvatska narodna banka) kako bi mogla izvršavati svoje obveze dok ostatak sredstava može plasirati u obliku kredita svojim klijentima ili u neke druge oblike investiranja. Znači vidimo da banka ustvari transferira vlastite obveze – primljene depozite (pasiva) u vlastita potraživanja – dane kredite (aktiva). Zabluda je da banke svoju profitabilnost temelje na razlici pasivnih (kamate na primljeni depozit) i aktivnih (kamata na dane kredite) kamatnih stopa pri tom misleći da banka na primljeni depozit od recimo 100 kuna odobrava kredit u istom ili manjem iznosu. To naravno nije ni približno točno a u nastavku ćemo vidjeti i zašto. Ako banka prikupi 100 kuna depozita i ako izdvoji 20 kuna za obveznu rezervu i 10 kuna za rezervu likvidnosti ostaje joj 70 kuna za kreditnu aktivnost i to je njezin trenutni kreditni potencijal. Ako pretpostavimo da će banka uspjeti plasirati svih 70 kuna u obliku kredita, jedan dio tako odobrenog plasmana vratit će se ili ostati u banci na računu (stopa zadržavanja sredstava u banci). Ako pretpostavimo da se od prvotno odobrenog kredita 30 kuna vrati u banku, tih 30 kuna predstavlja novi depozit i novu bazu za sljedeći kredit. Banka tako na osnovu jednog depozita multiplicira njegovu vrijednost i vrši kreditnu ekspanziju. Ne zaboravimo da je ovo bio primjer modela jedne banke (banka A) gdje je bila pretpostavka da će 30 kuna ostati i/ili vratiti se u banku. To znači da ostalih 40 kuna može doći kao depozit u drugu banku (banku B) – ta druga banka opet izdvaja sredstva za obveznu rezervu i rezervu likvidnosti i ostatak plasira u obliku kredita i tako se lanac nastavlja. Na taj način dolazimo do tzv. makromultiplikacije odnosno ekspanzije kredita na razini svih banaka gdje banke na osnovu prvotnih 100 kuna depozita mogu odobriti mnogo veći iznos kredita i naravno na ukupni iznos zaračunati aktivnu kamatnu stopu. Zbog toga kažemo da banke kreiraju depozitni novac (novac na računima) dok centralna banka primarnom emisijom kreira primarni odnosno efektivni novac (novčanice i kovanice). Kreditna aktivnost na osnovu koje se stvara depozitni novac predstavlja ustvari sekundarnu emisiju novca. Važno je naglasiti da na proces multiplikacije utječe i razvijenost bezgotovinskog platnog prometa. Što je bezgotovinski platni promet razvijeniji, odnosno što je manje efektivnog novca u optjecaju baza za kreditnu aktivnost će biti veća. HNB kao regulator monetarne politike posebnu pažnju pridaje tome da se ovaj proces multiplikacije previše ne razuzda pa raznim restriktivnim mjerama utječe na proces multiplikacije depozita. Tu su osobito bitne već spomenute: stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Što su ove stope manje kreditna ekspanzija će biti veća i obrnuto. Naravno, tu dolazi do suprotnih mišljenja između poslovnih banaka koje nastoje što više povećati svoj kreditni potencijal a tako i svoju profitabilnost, i centralne banke koja nastoji ograničiti kreditnu ekspanziju i izbjeći moguće potrese u gospodarstvu. Nekada davno papirnati novac je bio samo zamjena za stvarno zlato no ubrzo su shvatili da im je potrebno više novaca nego što imaju zlata i onda su jednostavno počeli izdavati više novaca. Sve je u redu ukoliko se nikada ne dogodi da svi žele svoj novac istovremeno. Čak i danas vrlo je malo stvarnog novca (efektivnog) u obliku novčanica i kovanica. Većina postoji samo u računalu (poslovnim knjigama). Mora vam biti jasno kako Hrvatska preko banaka ne posjeduje nikakvu moć, jer je prodala svoje banke. Znači nema potencijal kreirati svoj novac. Sav novac koji se ulaže i deponira u banke Hrvat ulaže u inozemstvo. Postavlja se pitanje zašto su banke u tako kratkom roku prodane, što podsjeća na samoubilački čin.

U namjeri da barem dio od 16 milijardi eura oročene štednje hrvatskih građana dobiju za sebe, neke srbijanske banke digle su kamate na visokih 7,25 posto. To je dvostruko više od trenutačnih kamata (3,85%) na dugoročnu štednju u Hrvatskoj. Banke s područja BiH također su pojačale marketinšku kampanju i u prvi plan stavljaju veće kamate, što se dovodi u vezu s predstojećom liberalizacijom deviznog poslovanja. Od 1. siječnja 2011. Hrvati će slobodno otvarati račune u inozemstvu i bez ikakvih ograničenja legalno poslovati preko njih. Na sve to naši bankari odgovaraju: ne bojimo se! ------------------- Pa se poslije s njima zahebavati, kao sa Ljubljanskom bankom, za svoju ušteđevinu. Ne, hvala.

Hehehehe....ni da je 100 % kamata!Mnogo toga su nam oteli i opljackali ili na prevaru uzeli tako da ova visa kamata samo zamazuje okice a sve ostalo ostaje isto.

Taman posla dati Srbima svoj novac...dosta mi je alpskih Srba.

kad bi imali naše banke i da nisu u njima protege po preporuci barba luke, tada samo Hrvatske banke. Al gle savjetnik jace je škegro, koji je protiv hrvatskih banaka, a u saboru i u vladi zna se . Ti su kao turci i zato je pitanje gdje smo sigurni.

A koje su to srpske banke ?

naše banke u množini trebalo je u jednini, jedina naša je HRVATSKA POŠTANSKA BANKA

Pložiti novac u Banke u Srbiji ili BiH može samo budala!{a takvih u Hrvatskoj ima za izvoz}Opet će imbecili nasjesti ....ostati bez novca a kriva će im biti država!

a zašto ne. Pa nema tamo srpskih banaka, kao ni ovdje hrvatskih. Zašto ne bih štedio u Société Générale Srbija u srbiji, ili u grupo intesa ili unicredit ili nekoj drugoj \"hrvatskoj\" banci u srbiji. Ako nekoga zanima evo ovdjee imate i popis: http://www.netvodic.com/firme/banke-srbija.html#agrobanka

Koje su to \"hrvatske\" banke? Protegina? Pa i Jacin savjetnik (!) Škegro je za strance. Gamad jedna političarska. Prodali ste banke i tako uništili hrvatsku državu koja je tek nastala, Tvrtke prislili da vode račune umjesto u nekadašnjem državnom ZAP-u (sada Fina) u tim stranim bankama. Imamo još samo himnu i zastavu. Vojsku nam drži NATO. Sve je to veleizdaja.

Na žalost, dok ne postoje normalne i poštene domaće banke, morat ćemo novac držati u stranima. Zanimljivo je kako su svi \"analitičari\" uglas skočili sa pričom kako su srpske banke fuj i nesigurne. Banke ne žive o štednje, nego od kredita. Nisu spomenuli koliko su uvjeti kreditiranja bolji u EU, a vjerojatno će biti i u Srbiji. E, tu će janjičari iz Erste, RBA i drugi porauhati veliki tompuz.

Pa da opet ostanem bez novaca. Isto kao sa Slovancima. Ako mi Slovenci vrate u čarapu novce. Ako neznaš što ćeš raditi zainteresiraj se što su pokpljenja prije tebe radila i kako su prošla.

U Slovenji su kamate najpovoljnije!

\"Gamad jedna političarska. Prodali ste banke i tako uništili hrvatsku državu koja je tek nastala, Tvrtke prislili da vode račune umjesto u nekadašnjem državnom ZAP-u (sada Fina) u tim stranim bankama. \" Mala poduka iz ekonomije, svidjelo se to nekomee ili ne: 1. Nikakva prodaja banaka nije uništila državu. Za one kratkog pamćenja, nek se sjete vremena kad su sve banke bile \"hrvatske\". Tad se ni auto nije mogao kupiti na kredit, a kamo li stan. A sada nam kamate ovise o ekonomskoj snazi, stupnju rizika i sto drugih faktora. To nema veze s tim u čijem je vlasništvu neka banka. 2. Nijedna firma ni u jednoj uređenoj zapadnoj državi ne vodi platni promet preko nikakve državne platne agencije iz najjednostavnijeg logičnog i ekonomskog razloga: zašto bi država iz poreza svih nas plaćala nekakvu agenciju (Fima, SDK), da firmama vodi račune i platni promet?

Hahahahahaaaa Jesu jesu sigurne su ka Riječka banka, ka Dubrovačka banka...ka pedese i pet ortaka.... Tako su sigurne da smo ih već dva puta sanirali.... SMEĆE LOPOVSKO!!!! Ljudi, nemojte biti ludi! Sjetite se pljački hdz-ovaca preko štedno-kreditnih zadruga!!!!! Svu lovulovu trpajte na račune u Lihtenštajn, Otočje Man, Cipar, Englesku.... Što dalje od ove \"domaće\" gamadi...

Hrvatske banke ??????????????????????????? Koje Hrvatske banke??????????? Hrvatske banke u stranim vlasnišvu,,odlićno posluju,,,a Hrvatski štediše su KRAVA MUZARA,,, Dakako ,da treba podići štedni ulog iz tih pljačkaških banaka i preseliti van Hrvatske,, Hrvatske Banke u Stranom Vlasništvu,,fujjjjj,PLJUC

Nedaj te se nasamariti ! Iako su vecina nasih banaka u stranom vlasnistvu ,tko stedi ili deponira dio svoje ustedjevine u € moze postici atraktivne kamate od 4 - 5 % sto ovisi o roku uloga depozita.Ono sto se treba uzeti u obzir je drzavna garancija koja jamci do oko 52.000 € po racunu depozita .Znaci :depozit u 2 banke PBZ ili ZABA ako se 100000 € ulozi po 5o.000 u obje banke oba depozitan su zajamcena .To nije 100 % garancija jer samo bankrotom drzave stedise bi morali cekati dok se situacija ne popravi da dodju do svog novca,a to moze trajati ?

Kakova ce situacija biti poslije parlamentarnih izbora 2011. ne moze se jos predvidjeti. Ako dodje kukurikavci i uvedu porez na kapitalnu dobit oslabit ce atraktivnu stednju na depoite. Bolje i efikasnije bi bilo sniziti kakatnu stopu na depozite za 1-1,5 % . tako da privatne stedise i siroka masa naroda koji uzima kredite iste dobije pod povoljnijim kmatama, ali i za javna poduzeca koji prosirenje gospodarskog rasta i refinanciranja svojih dugova. To bi Rohatinski mogao razraditi i pregovarati sa bankama i usuglasiti sa vladom.Dobiti banaka bi se smanjili a time i njihove porezne obaveze prema BDP-u.

U bankama EU na depozite orocene na 1 god. dobiva se kamate od 2,5 % u prosjeku.Uz to imaju klauzulu u slucaju pogorsanja financijske krize, banke imaju pravo sniziti kamatnu stopu na depozite za 0,25 % svakih 3 mjeseca ,kada se na novo izracunava financijska situacija na trzistu. Dakle pocetna kamatna stopa prilikom sklapanja ugovora sa bankom nije stabilna ona moze varirati do istoka roka orocenja..