Naslovnica Vijesti Hrvatska

Srbi izumiru: U 30 godina milijun ljudi manje

Ako nešto ne promijenimo, 2100. godine bit će nas dvostruko manje nego Albanaca na zapadnom Balkanu, upozorio je Vučić. Albanci imaju visok prirast ali i se i iseljavaju
03. lipnja 2019. u 21:15 112 komentara 10398 prikaza
Aleksandar Vučić
Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Ako se problemu nataliteta ne posvetimo odmah i na drukčiji način, izgubit ćemo zemlju, a na to nemamo pravo, jer je naša obveza da se brinemo o domovini u budućnosti. Za 40 godina nećemo imati ni državu ni narod.” Ovo su dramatične riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u obraćanju naciji, a u kojoj je progovorio o demokatastrofi s kojom se suočava Srbija.

Beograd: Prosvjednici uklonili ogradu s Trga Republike i nose ju do zgrade Skupštine U prosjeku stari 43 godine U Srbiji nikad manje stanovnika i nikad starija populacija

Prema podacima koje je iznio, Srbija će, nastave li se sadašnji trendovi depopulacije, s današnjih oko 7 milijuna stanovnika do 2060. godine pasti između 3,9 i 5,5 milijuna, što će joj onda ozbiljno ugroziti demografski, ekonomski i politički potencijal. Tom prigodom iznio je i analize koje pokazuju da Srbija svakog dana “gubi 107 ljudi” kao i da je trend depopulacije, koji traje više od 60 godina, u posljednja tri desetljeća doveo do negativnog prirodnog priraštaja. Tako je u prosjeku već 27 godina broj rođene djece po majci 1,44, a za običnu reprodukciju, kako kaže Vučić, trebao bi biti bar za 0,8 postotnih bodova viši.

Staro stanovništvo

Tijekom svoga nedavnog govora u Skupštini Srbije Vučić je demografsku sliku Srbije slikovito usporedio sa stanjem na Kosovu.
– Demografski podaci u posljednjih 120 godina pokazuju kako se dramatično mijenjao broj Srba. Na Kosovu i Metohiji (KiM) 1455. živjelo je oko 98 posto Srba, zatim 1871. 64 posto, a nakon Srpsko-turskih ratova prvi put Srbi su u odnosu na Albance manjina. Tada je na Kosovu bilo 44 posto Srba. Nikako se nismo mogli oporaviti do Balkanskih ratova, nijedna vlast nije mogla organizirati ustanak na KiM do oslobođenja 1912. Ako nešto ne promijenimo, 2100. godine bit će nas dvostruko manje nego Albanaca na zapadnom Balkanu – rekao je Vučić.

 | Autor : Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Demografski podaci u posljednjih 120 godina pokazuju kako se dramatično mijenjao broj Srba

Govoreći o demokatastrofi s kojom se suočava Srbija, srbijanski demograf Vladimir Nikitović rekao je kako to nije ništa novo, nego da se radi o problemu s kojim se Srbija, ali i zemlje bivše Jugoslavije, suočavaju već 50-ak godina. Tvrdi i kako Vučićeva upozorenja stoje te da se to najbolje vidi u selima južne Srbije koja su poluprazna i napuštena. Prema njegovim podacima, Srbija danas, bez Kosova, prema procjenama, ima oko 6,8 milijuna stanovnika dok je na početku 90-ih godina prošlog stoljeća na popisu bilo oko 7,8 milijuna stanovnika.

Drugim riječima, u nepunih 30 godina Srbija je ostala bez milijun stanovnika. U isto vrijeme Kosovo ima oko 1,9 milijuna stanovnika, s tim da treba znati i da Kosovo ima veći prirodni prirast stanovništva, ali i iznimno velik broj građana koji odlaze put država zapadne Europe. 
Puno govori i podatak kako je Srbija šesta najstarija nacija u Europi gdje prosječna starost stanovništva iznosi 42,9 godina. U zemlji svake godine u prosjeku umre 102.455 ljudi, a rodi se tek 67.459 mališana, što znači da svake godine, samo na ovaj način, Srbija izgubi oko 35.000 stanovnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, demografsku situaciju u Srbiji karakterizira izrazito negativan prirodni priraštaj i širenje depopulacijskih prostora. Najmanje mališana rađa se u južnoj i istočnoj Srbiji, a jedine općine u zemlji koje imaju pozitivne stope prirodnog priraštaja jesu Sjenica (1,1), Novi Sad (1,3), Preševo (3,1), Novi Pazar (6) i Tutin (7,9).


– Ako se nastave ovakva demografska kretanja, Srbija će do 2050. godine imati oko 5 milijuna stanovnika, što je više nego zabrinjavajuće. Ako se ti demografski tokovi koliko-toliko stabiliziraju, taj broj bi se za 30-ak godina mogao kretati i do 6 milijuna, ali ako se situacija pogorša, Srbija bi 2050. godine mogla imati i manje od 5 milijuna stanovnika – pojasnio je Nikitović.
Dodaje kako bi to donijelo niz velikih pa i nerješivih problema poput nedostataka radne snage, isplata mirovine, ali i jer bi zdravstveni sustav bio ugrožen velikim brojem starijih ljudi i nedostatkom novca da se sve to financira. Kaže i kako je niz razloga za ovakvu demografsku sliku Srbije danas. To su prije svega višedesetljetni odlasci građana u države zapadne Europe. Tome treba dodati i ratove, nestabilnu političku situaciju, nedostatak kvalitetnih radnih mjesta, male plaće… Nikitović kao dodatnu opasnost za demografsku sliku Srbije dodaje i mogućnost otvaranja granica za radnike iz Srbije, ili pak ulazak istočnih susjeda u EU kada će se slobodno moći kretati preko granica i tražiti posao, što bi rezultiralo novim egzodusom iz Srbije.

Vučić i Izetbegović Beograd i Sarajevo složni: Vučić o povratku Kosova: Pokažite mi junaka koji će vratiti Kosovo

– To su realne stvari s kojima se suočavamo i one su svima poznate. Srbija nisu samo Beograd, Novi Sad, Kragujevac i Niš u koje se doseljavaju građani iz cijele Srbije tražeći posao i kvalitetniji život. Srbija su i stotine sela koja su poluprazna i u kojima žive većinom stariji mještani. Ta sela će, prirodnim putem, za 20-30 godina, ostati pusta. Odavno je upaljeno zvono za uzbunu kako bi se nešto napravilo i spriječila ova demokatastrofa koja nam prijeti, kazao je Nikitović.
 Prema njegovim riječima, demografski problemi, veći ili manji, ugrožavaju ne samo Srbiju nego i sve zemlje bivše Jugoslavije pa i zemlje jugoistočne Europe. Pri tome ni zemlje koje su već u EU, poput Rumunjske i Bugarske, nisu pošteđene ova pošasti. Tek su u Sloveniji ti demografski padovi stabilizirani. Iznio je i podatak prema kojem je bivša Jugoslavija 1991. godine, prije ratova koji su uslijedili, imala oko 23,7 milijuna stanovnika. Njegove procjene kažu kako je ta brojka 2015. godine pala na oko 21,2 milijuna, što je za oko 2,5 milijuna stanovnika manje. U proteklih 3-4 godine broj stanovnika na području bivše države dodatno se smanjio, a svi pokazatelji govore kako će se tako nastaviti i dalje.


– Naša istraživanja kažu kako će se stanovništvo u regiji SFRJ, između 2015. i 2055. godine, smanjiti za 16,9 posto, što ovu regiju svrstava među one koje će doživjeti najveće smanjenje u globalne pojmove. Prema tim procjenama, u Vojvodini se očekuje oštar pad (31,7 posto), centralna Srbija (27,2 posto), BiH (22 posto), a Hrvatskoj (18,9 posto). Intervali predviđanja upućuju na to da do sredine stoljeća, s izuzetkom Kosova, samo Slovenija ima neke šanse (35 posto) da zadrži sadašnju veličinu populacije – rekao je Nikitović.


Poznati hrvatski demograf Anđelko Akrap kaže kako su trenutačna demografska kretanja nastavak svega što se događalo desetljećima unazad te da se ne događa zapravo niša novo niti ništa na što demografi već nisu bezbroj puta upozoravali. Kaže i kako je se Srbija uvijek promatrala s Kosovom unutar nje, a koje ima zamjetno povoljniju demografsku sliku. Sada kada je Kosovo zasebna država, demografska situacija u Srbiji je puno lošija.


Aleksandar Vučić Aleksandar Vučić: 'Zaštitit ćemo naš narod, ako dođe do daljnjih napada Srbija će pobijediti'

– Generalno gledajući, prostor bivše Jugoslavije, osim Slovenije, ima lošu demografsku sliku. Srednjoročne i dugoročne procjene i za Hrvatsku nisu povoljne. Taj val iseljavanja u zadnje vrijeme se nešto smanjio, ali ljudi i dalje odlaze i napuštaju državu tako da neke projekcije kažu kako će Hrvatska 2050. , ako se ne zaustave ti demografski trendovi, imati oko 3,2 milijuna stanovnika – rekao je Akrap.


Dodaje i kako puno toga u budućnosti ovisi o demografskim mjerama i njihovoj primjeni na terenu, ali i da isto tako jako puno toga odlučuje i tržište rada kako u Hrvatskoj tako i u državama zapadne Europe.

Problem cijelog društva

Akrap pojašnjava kako svi moramo biti svjesni kako razvijene države Europe radnicima iz Hrvatske, i drugih zemalja, mogu ponuditi više nego što mogu dobiti u svojim državama, Pri tome radnici s ovih prostora su uvijek bili dobro došli u tim državama i radi lakše njihove integracije u ta društva.


Aleksandar Vučić i akcija na Kosovu 'izgubili smo teritorij i kontrolu' Vučićev novi igrokaz: Prema Kosovu poslao vojnike i oklopna vozila

– To je naša realnost i mi se s tim moramo pomiriti. Kada je riječ o Hrvatskoj, ljudi odlaze iz svih dijelova. Česte su i migracije iz ruralnih područja prema gradovima tako da su nam sela sve praznija. Međutim, odlaze ljudi i iz Zagreba, Splita, Rijeke… Ovo je problem ne samo prostora iz kojih ljudi odlaze, to je problem cijelog našeg društva. Ako se nešto ne napravi po ovom pitanju i pronađe način da ljudi ostanu ili se barem dio onih koji su otišli vrate, vrlo brzo suočit ćemo se s problemima isplate mirovina, plaća državnim službenicima, a bit će ugrožen i zdravstveni sustav zbog sve većeg broja starijih ljudi i njihovih potreba za liječnicima i u isto vrijeme sve manje sredstava kojima sustav raspolaže – zaključio je Akrap. 

Financije
Vrhunska edukacija
Kako primijeniti EXCEL® na konkretnim poslovnim zadacima?

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Danco2
    Danco2:

    kod nas su nestali u vidu magle za 72 sata

  • Ribica0308:

    Od svih naroda koji izumiru Njemci, Francuzi, Sveđani, Danci, pa i mi, vi ste odabrali Srbe. Jos jednom ste se dokazali čiji ste list.

  • Avatar YJAK_Y
    YJAK_Y:

    "Srbija do Tokija" glasila je svojedobno jedna parola kojom se podizao borbeni moral serbskim dobrovoljcima koji su ratovali u Hrvatskoj. Veseli me činjenica da će im u doglednoj budućnosti i Beogradski pašaluk biti prevelik s obzirom na njihovu (malo)brojnost..