Nakon 15 mjeseci krvavog rata, za koji mnogi kažu da je najgori pokolj od Drugog svjetskog rata, pojavio se tračak nade da će se zaustaviti krvoproliće. Naime, pregovori između Hamasa i Izraela, koji se održavaju u Dohi u Kataru, predstavljaju ključnu priliku za okončanje sukoba u Pojasu Gaze. Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed Al-Ansari kazao je da su pregovori o prekidu vatre u Gazi u završnoj fazi, s prevladanim ključnim preprekama. Dodao je da će sporazum biti brzo proveden, uz pozitivnu atmosferu u pregovorima, ali i naglasio oprezan optimizam.
Hamas je također potvrdio napredak, izrazivši nadu u sveobuhvatan dogovor. S druge strane, izraelski kabinet sigurnosti trebao bi se sastati kako bi "ratificirao mogući sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze i razmjenu zarobljenika s Hamasom". Sporazum o prekidu vatre u Gazi i razmjeni zarobljenika u narednim satima povećao je optimizam među međunarodnim i regionalnim posrednicima. Pregovarači su se danas sastali u Dohi kako bi dovršili konačni nacrt sporazuma, koji bi mogao donijeti barem privremeni mir u Pojasu Gaze, gdje su ljudske žrtve i humanitarna kriza dosegnuli alarmantne razmjere.
Postignuti sporazum između Hamasa i Izraela obuhvaća oslobađanje 33 izraelska taoca iz Gaze, među kojima su žene, djeca, stariji od 50 godina, vojnikinje, ranjenici i bolesnici. Prva faza sporazuma trebala bi započeti ubrzo nakon objave, dok će se u zamjenu za svakog oslobođenog izraelskog taoca osloboditi određeni broj palestinskih zatvorenika, uključujući one s dugotrajnim kaznama. Planira se i druga faza pregovora koja će uključivati oslobađanje preostalih zatočenika te vraćanje tijela poginulih tijekom sukoba. Dogovoreno je povlačenje izraelskih snaga iz Pojasa Gaze u fazama. Dogovor predviđa povlačenje s većeg dijela teritorija, uz zadržavanje određenih vojnih postrojbi u blizini granica radi zaštite izraelskih naselja. Stanovnicima sjeverne Gaze bit će dopušten povratak, uz dogovorene sigurnosne mehanizme kako bi se spriječio prijenos oružja u ta područja.
SAD igra ključnu ulogu u posredovanju između dviju strana, a posebno je važna uloga Bretta McGurka, izaslanika američkog predsjednika Joea Bidena, koji nazoči završnim pregovorima u Dohi. Istodobno, prisutnost Stevena Witkoffa, izaslanika novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, također je važan politički element. U izvješćima se navodi da Trumpova administracija radi snažan politički pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pristane na ustupke u cilju postizanja sporazuma, čime bi Trump mogao dobiti političku korist, uključujući šanse za Nobelovu nagradu za mir. To bi, prema nekim analitičarima, mogla biti jedna od ključnih političkih motivacija za Trumpovu administraciju, koja bi ovako mogla pokušati stvoriti svoje naslijeđe na Bliskom istoku. Trumpov utjecaj na Netanyahua nije zanemariv. Iako je Netanyahu u prošlosti bio skeptičan prema bilo kakvom sporazumu s Hamasom, suočen s političkim i sigurnosnim pritiscima, pristao je na ozbiljne ustupke.
Tijekom ovog sukoba Gaza je doživjela ogromne gubitke, a broj poginulih Palestinaca premašio je 46.000. Prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za ljudska prava, gotovo 80% potvrđenih žrtava rata koji u Pojasu Gaze traje od 7. listopada 2023. čine žene i djeca. Sukobi su devastirali Pojas Gaze, s razmjerima štete koji su teško procjenjivi zbog ograničenog pristupa. Prema podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), više od 41.000 stambenih jedinica je uništeno, dok ih je više od 222.000 oštećeno. Ukupno, najmanje 45% stambenih objekata u Gazi pogođeno je ili uništeno.
Više od 279 obrazovnih objekata je oštećeno, što je više od 51% ukupnog broja, a to znači onemogućen pristup obrazovanju za 625.000 učenika. Osim toga, više od polovine bolnica i gotovo dvije trećine centara primarne zdravstvene zaštite nisu u funkciji, a 53 vozila hitne pomoći su oštećena. Potrošnja vode u Gazi pala je za 90% od početka sukoba. Dva od tri vodovoda iz Izraela su u funkciji, međutim zabilježeno je 50% curenja iz glavnog cjevovoda između Rafe i južnog grada Khan Younisa. Većina od 65 kanalizacijskih pumpi u Gazi nije radila. Ekonomska šteta je ogromna. Prema nekim procjenama, obnova Gaze mogla bi potrajati do kraja stoljeća, a ekonomski oporavak na razinu prije sukoba mogao bi trajati desetljećima. Šteta u Pojasu Gaze procjenjuje se na više milijardi dolara.
Prema dostupnim podacima izraelskog Ministarstva vanjskih poslova, u napadu Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. poginulo je oko 1200 Izraelaca, većinom civila. Tijekom sukoba koji su uslijedili, broj poginulih izraelskih vojnika porastao je za još 800. Ukupno, broj poginulih Izraelaca od početka sukoba do 7. listopada 2024. iznosi približno dvije tisuće dok ih je nekoliko tisuća ranjeno. Sukob između Izraela i Hamasa prouzročio je i znatne ekonomske gubitke za Izrael.
Prema procjenama Banke Izraela, troškovi rata od 2023. do 2025. mogli bi doseći 55,6 milijardi dolara, što predstavlja oko 10% izraelskog BDP-a. Izravni troškovi vojne operacije procjenjuju se na 246 milijuna dolara dnevno. Osim izravnih troškova, izraelsko gospodarstvo suočilo se s padom privatne potrošnje od 26,9%, smanjenjem poslovnih investicija za 67,8% te padom izvoza i uvoza za 18,3% i 42% tijekom posljednjeg tromjesečja 2023. Dodatno, mobilizacija 300.000 rezervista i ograničenje ulaska palestinskih radnika doveli su do znatnih poremećaja na tržištu rada, što je rezultiralo padom gospodarske aktivnosti. Ukupno, ekonomski gubici Izraela tijekom ovog sukoba procjenjuju se na više od 50 milijardi dolara, uz dugoročne posljedice na gospodarski rast i stabilnost zemlje.
>>> VIDEO Napadi Izraela i SAD-a na Jemen
Vjerujem da ce Izrael sad suditi za "prekomjerno granatiranje" kao sto su nas nakon Oluje. Ha, ha, ha....evo samo sto nisu.