Tisuće Španjolaca u prohladnom danu, u kojem se izmjenjuju sunce i oblaci, glasuju u Madridu na izvanrednim parlamentarnim izborima žaleći se na političare zbog kojih nakon sedam mjeseci ponovo čekaju u redovima na biralištima.
Na izborima u travnju ni jedna stranka nije dobila dovoljno glasova za samostalno sastavljanje vlade, a Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) pod vodstvom premijera Pedra Sáncheza bila je dobila najviše glasova. No nije uspjela dogovoriti koaliciju s lijevom formacijom Unidas Podemos a niti osigurati potporu ostalih stranaka za sastavljanje manjinske vlade.
Španjolci su stoga danas izašli na nove izbore, četvrte parlamentarne u posljednje četiri godine.
“Češće glasamo nego što se seksamo”, kaže 59-godišnji Fernando koji radi u agenciji za ljudske potencijale pomažući kompanijama naći zaposlenike. “Na ovim izborima ne očekujem ništa. Situacija će biti kao i prije njih”, dodao je u središnjem Madridu nakon što je glasovao.
Ispred osnovne škole “Guindalera”, jednoj od 22.000 škola u Španjolskoj u kojima se glasuje, ljudi izlaze i ulaze od jutra. Mnogi su, međutim, rezignirani ili ogorčeni.
“Ništa se neće promijeniti, pobijedit će opet PSOE ali neće uspjeti sastaviti vladu”, smatra nezaposleni 30-godišnji José. “Nadam se da za šest mjeseci nećemo opet na izbore”, dodaje njegova djevojka na izlasku s birališta.
PSOE bi mogao dobiti oko 120 od ukupno 350 mjesta u parlamentu, pokazale su ankete prošli tjedan. No za sastavljanje vlade potrebno je 176 mjesta. Drugo mjesto mogla bi osvojiti konzervativna Narodna stranka no njoj ankete predviđaju manje od 100 mjesta.
Javier Berutich ima 19 godina a ovo su mu drugi parlamentarni izbori u životu, nakon onih 28. travnja. Tada je glasovao za stranku centra Građani, no smatra da se sada potrebno pozicionirati desno ili lijevo.
“Ovaj put ću glasovati za Narodnu stranku. Ne sviđa mi se što je stranka Građani spremna koalirati i s jednima i drugima. Potrebno je jasno se pozicionirati”, napominje.
Stranka Građani mogla bi drastično pasti na izborima i izgubiti treće mjesto, pokazale su ankete, premda je njen slogan bio "Španjolska u pokretu" kojim je poručila kako će se zalagati za izlazak iz političke blokade u kojoj se nalazi Španjolska.
Predizbornu kampanju obilježile su napetosti i neredi u Kataloniji, autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku Španjolske, nakon presude katalonskim dužnosnicima koji su organizirali referendum o nezavisnosti 2017. To je dalo dodatni vjetar u leđa oporbenoj desnici.
Jedna gospođa srednjih godina, koja se odbila predstaviti, očekuje kako će desnica danas prekinuti blokadu za koju krivi Sáncheza. “Ovaj put sam glasovala radikalnije nego u travnju. Glasovala sam za Vox. Nadam se da će skinuti s vlasti ovaj užas“, ističe.
Alfonso, 47-godišnji stanovnik Madrida, kaže isto: „Glasovao sam za desnicu, no ovaj put za Vox“.
Vox, desna stranka koja je u travnju prvi put ušla u španjolski parlament, mogla bi zauzeti treće mjesto iza konzervativne Narodne stranke. On poziva na jedinstvo Španjolske, protivi se dolasku ilegalnih imigranata iz susjedne Afrike, a njegov diskurs je puno žešći od onoga Narodne stranke.
Ankete su pokazale da niti lijevi blok stranaka s PSOE-om i Unidas Podemosom niti desni s Narodnom strankom, Voxom i Građanima neće prikupiti potrebnih 176 mjesta u parlamentu.
Antonio, 47-godišnji fotograf, opet je odlučio dati glas PSOE-u kako bi ta stranka ponovila rezultat od prije sedam mjeseci, a onda formirala vladu s ideološki bliskim strankama. „Nadam se kako će ovaj put dogovoriti lijevu koaliciju s Unidas Podemosom i manjim strankama s ljevice“, ističe Antonio.
Pregovori PSOE-a i Unidas Podemosa bili su propali jer su se stranke međusobno optuživale za prevelike zahtjeve i ministarska mjesta u budućoj vladi. Premda su obje stranke najavile međusobno pružanje ruku nakon što se u 20 sati zatvore biračka mjesta, neki birači su i dalje ljuti što su morali ponovo na glasovanje.
"Želim da se ovaj put formira vlada. Nadam se da će što više ljudi izaći na izbore i riješiti ovu situaciju“, rekla je jedna gospođa nakon što je ubacila listić u plastičnu kutiju, no nije rekla kome je dala svoj glas.
U Španjolskoj se gotovo 40 godina na vlasti izmjenjuju PSOE i Narodna stranka, no zbog visoke nezaposlenosti i korupcije 2015. su na političku scenu iskočile tri nove stranke – Unidas Podemos, Građani i Vox - narušivši tradicionalno dvostranačje. Od tada niti Narodna stranka niti PSOE ne dobivaju dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade.
Španjolska pak nema iskustva u sastavljanju koalicija na nacionalnoj razini što dodatno otežava uspostavljanje vlade.
"To pokazuje koliko su loši naši političari. Dvjema najvećim stanka nije u interesu formiranje koalicija, ovakva situacija im financijski odgovara“, kaže Fernando koji je glasovao na svim izborima od kada je prije četiri desetljeća Španjolska prešla iz diktature u demokraciju. Smatra da bi socijalisti i konzervativci, PSOE i Narodna stranka, trebali formirati veliku koaliciju da se izađe iz političke blokade.
"Ako je to rješenje u drugim demokracijama, poput Njemačke, zašto ne i ovdje“, kaže.
Premda se ispred birališta stvara gužva, čini mu se da je u travnju ondje bilo više ljudi. Tada je glasovalo 76 posto od 37 milijuna Španjolaca s pravom glasa. No analitičari procjenjuju da bi odaziv u nedjelju mogao biti niži zbog zamora.
"Ja sam uvijek pun emocija i želje izlazio na izbore, nakon života u diktaturi. Zato sam i danas, na isti način, ubacio listić“, dodao je Fernando.
S puno manje entuzijazma došao je ondje 50-godišnji trgovac Mario. "Nisam promijenio mišljenje u odnosu na travanj. Glasovat ću za istu stranku, no mislim da će ishod biti jednak. Da se ništa neće promijeniti u odnosu na travanj. Šteta da se ne mogu dogovoriti oko vlade“, zaključio je.
Španjolska kao i Hrvatska žrtva je nakaradne demokracije, bujanje broja stranaka , blokiranje napretka društva . To će najviše ugroziti opstanak Europe.